Mađarsko predsjedništvo Vijeća EU-a pokušalo je dobiti suglasnost zemalja članica za otvaranje pregovora sa Srbijom, no unatoč tome pristupni su pregovori i dalje blokirani, dok su Crna Gora i Albanija u ponedjeljak i utorak napredovale u procesu pristupanja. Riječ je o klasteru 3 – Konkurentnost i uključivi rast.
Taj klaster uključuje osam pregovaračkih poglavlja, od kojih je Srbija prije promjene metodologije pregovora već otvorila pet, a od tih pet dva su zatvorena. Komisija je ocijenila da je Srbija tehnički spremna dovršiti otvaranje tog klastera, ali je za to potrebna politička suglasnost država članica.
Prema novoj metodologiji pristupnih pregovora, usvojenoj početkom 2020., pojedina poglavlja se više ne otvaraju zasebno, već su pregovaračka poglavlja podijeljena u šest klastera, odnosno šest tematskih cjelina, dok se pri zatvaranju poglavlja i dalje zatvaraju. pojedinačno.
A Hrvatska blokira Srbiju
O Srbiji se proteklih tjedana četiri puta razgovaralo na sastancima Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici zemalja članica, no osam zemalja, uključujući Hrvatsku, odbilo je pristati na daljnji napredak u pregovorima.
Umjesto zelenog svjetla za otvaranje preostalih poglavlja iz klastera 3, Srbiji je poslano pismo da dostavi pregovaračka stajališta za dva poglavlja, poglavlje 16 Porezi i poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje, ali ne i za poglavlje 10 Informacijsko društvo i mediji. To je pismo najviše oko čega su se mogle složiti sve države članice, no to je samo prvi korak, budući da još treba uskladiti zajedničko stajalište EU-a. Svaki korak u procesu proširenja zahtijeva konsenzus svih članica EU.
Da neće biti lako pokazuje izjava nizozemskog ministra vanjskih poslova Kaspara Veldkampa (Caspar), koji je u ponedjeljak otvoreno najavio da će se njegova zemlja protiviti daljnjem napretku Srbije u pregovorima zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom.
– Srbija još nije spremna za sljedeći korak i nije dovoljno napredovala u oblasti vladavine prava – rekao je Veldkamp prije početka sastanka ministara vanjskih poslova članica EU.
Dodao je da Srbija nije odmakla ni u usklađivanju s vanjskom politikom EU, dok su ostale zemlje Zapadnog Balkana već usklađene. Veldkamp je također izrazio nadu da će se nizozemskom stavu pridružiti i druge države članice.
Normalizacija s Kosovom
Osim pisma Srbiji, veleposlanici članica EU usuglasili su i zaključke o proširenju koje će u utorak formalno potvrditi Vijeće za opće poslove, odnosno ministri za europska pitanja zemalja članica .
U tim se zaključcima kaže da će “napredak Srbije u vladavini prava i normalizacija odnosa s Kosovom i dalje određivati ukupni ritam pristupnih pregovora”.
Što se tiče klastera 3, u zaključcima se navodi da će Vijeće preispitati otvaranje tog klastera kada Srbija postigne značajan napredak u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom.
Iz diplomatskih izvora doznaje se da je Njemačka priložila zasebno priopćenje u kojem su navedeni svi uvjeti za otvaranje tog klastera, od rasvjetljavanja slučaja Banjska do usklađivanja s vanjskom politikom EU, što uključuje i sankcije Rusiji. Komisija se također oglasila priopćenjem u kojem je najavila da će sljedeće godine dati ocjenu napretka Srbije u tim područjima.
Srbija, koja je pregovore s EU-om otvorila u siječnju 2014., do sada je otvorila pregovore u 22 od 35 pregovaračkih poglavlja. Od tih 22 pregovori su zatvoreni u dva poglavlja Znanost i istraživanje te Obrazovanje i kultura. Od prosinca 2021., kada je Srbija otvorila pregovore u klasteru 4 Zelena agenda i održiva povezanost, nije bilo napretka u pregovorima.
Crna Gora je u ponedjeljak zatvorila tri pregovaračka poglavlja, Hrvatska je blokirala četvrto, a Albanija je u utorak otvorila pregovore u klasteru 6, koji uključuje dva poglavlja.
