Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini je jezivo spora, što dokazuje i vrlo mali broj električnih automobila u Bosni i Hercegovini. ulice.
Razloga za to je više, od malog broja punionica za ovakva vozila, do nedovoljnih financijskih poticaja za kupnju vozila koja ne zagađuju okoliš. No, ima svijetlih primjera mladih koji svojim znanjem i radom žele sve ubrzati, piše N1.
U tijeku je montaža završnih komponenti u prvom bh. punjač za električne automobile. Na svemu tome godinama radi deset mladih ljudi. Punjač je sada spreman za tržište. Ugrađeni su brojni senzori, a višejezičnost je ustaljeni standard, jer se očekuje i izvoz.
„Mi smo u fazi završetka certifikacije, idemo kroz certifikaciju po najvišem standardu i kada to završimo bit ćemo jedina kompanija u BiH koja ima ovu razinu certifikacije i također ćemo biti među 10 kompanija u Europi koje ga imaju“, ponosno nam naglašava Arslan Hajdarević iz firme E387. .
Prostor za prodaju punjača je velik, objašnjavaju u tvrtki, jer je u Europi trenutno potrebno tri milijuna punjača. U međuvremenu su dobili strateškog partnera, što im daje ogroman entuzijazam za nastavak posla.
U cijelom procesu sudjelovao je inženjer strojarstva Jasmin Smajić. Razvijao je mehanički dio punjača.
“Bilo je dosta složeno, ovo je četvrta verzija… samo mehanika, a da ne govorim o elektronici našeg punjača. Imali smo različite tehnologije, a sada smo se odlučili za proizvodnju lima“, pojasnio je Jasmin Smajić, inženjer strojarstva u firmi E387.
Primjetno je koliko je trenutna verzija punjača poboljšana u odnosu na originalnu. Ponosno je postavljen natpis: Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla.
“Trebalo je tri godine da dođem od ove do ove veličine. Ovaj punjač ne pušta izravno, ali imamo komponentu koja kontrolira puštanje struje u automobilu. Ovo je mozak i srce rada, dok su ostale komponente zadužene za napajanje automobila“, dodao je Arslan Hajdarević, iz firme E387.
Bosna i Hercegovina u ovom segmentu zaostaje jer je trenutno dostupno manje od 300 punionica, dok primjerice Švicarska ima preko sedam tisuća punionica. Zaostajemo za susjedima kojih ima više od tisuću. Velika je razlika i u broju električnih automobila, a sve je to posljedica neadekvatnih državnih poticaja. Vlada Federacije BiH sada je izdvojila milijun maraka, a susjedna Hrvatska čak 15 milijuna eura.
“Apeliram na nadležne da uskoče u ovaj pokret koji je krenuo jer prednjačimo u zagađenju. U KS se 35% zagađenja odnosi na vozni park. Imamo jednu od najstarijih flota u Europi. Nažalost, imamo ozbiljan problem, ljudi dobivaju rak pluća koji uglavnom dolazi od dušikovih oksida koje ispuštaju dizelski motori. I nitko se time ne bavi. Oni o tome šute“, podsjeća Haris Muratović, menadžer elektrifikacije Toyote BiH.
Osim što šutnja o tome vozačima automobila koji ne zagađuju okoliš samo otežava situaciju. Plaćaju skuplju registraciju, a za njihove automobile nema dovoljno punjača. Institucije, osim što ne izdvajaju dovoljno za energetsku tranziciju, ne povlače sredstva iz EU fondova za te namjene.
