Predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija za Dnevnik D On je na Federalnoj televiziji, između ostalog, govorio o negiranju genocida i nedostacima zakona koji tretira taj zločin.
Prošle su tri godine od stupanja na snagu zakona o zabrani negiranja genocida, a podignute su samo dvije optužnice za ovo kazneno djelo – kaže Lagumdžija koji je u neformalnim razgovorima s tužiteljima čuo da je član koji regulira pitanje negiranja genocida nije pravno savršen, te da je mišljenje pojedinih tužitelja toliko neprovedivo, da je teško dokazati da negiranje genocida Bošnjacima može proizvesti negativne posljedice.
– Ja kao iskusan sudac znam za dobru praksu tužiteljstava. Kad imaju neki novi propis koji im nije do kraja jasan, krenu s nekim pilot slučajevima, malim brojem, nekim slučajevima koji su najkarakterističniji, oni se optuže i dokažu pred sudom, sud zauzme stav i onda im je dobar pokazatelj da je propis dobar, jesu li na dobrom putu. Mislim da se s tim krenulo relativno kasno – prva optužnica se vodi od ožujka ili travnja ove godine, a druga je potvrđena prije nekoliko dana, jedna optužnica iz ranijeg razdoblja je odbačena.
Strah od prijavljivanja
Lagumdžija je pojasnio i zašto se većina tužitelja odlučuje da ne provodi istragu – sloboda mišljenja i sloboda govora tumače se dosta široko. Posljedica je, kaže, da se građani počinju bojati prijaviti negiranje genocida.
– Mi u Koordinacijskom tijelu za praćenje rada na Revidiranoj državnoj strategiji, imamo sastanke barem jednom u dva mjeseca, napravimo analizu – i nismo zadovoljni. Nismo zadovoljni dinamikom rada na predmetima ratnih zločina. Svjesni smo činjenice da je vrijeme kobno za taj proces. Umiru optuženi, umiru svjedoci, zaborav uzima danak – rekao je Lagumdžija.
Ukazao je i na jedan poseban problem – neki od optuženih nisu dostupni pravosuđu u Bosni i Hercegovini. Najviše ih je, kazao je, u Srbiji i Hrvatskoj.
– Na posljednjem sastanku bili su i predstavnici tužiteljstva Rezidualnog mehanizma iz Haaga, Ministarstva pravde, Suda BiH, Tužiteljstva BiH i VSTV-a. Riječ je o sastanku u funkciji pripreme rada nadzornog tijela. Došli smo do dobrih zaključaka. Pokrenut ćemo široki mehanizam da pokušamo aktivirati tu suradnju, prije svega sa Srbijom i Hrvatskom. Nadam se da će biti bolje. Sada je ovo dosta loše – kazao je Lagumdžija.
Bez prosuđivanja
Lagumdžija se osvrnuo i na činjenicu da u proteklih godinu dana Sud BiH nije donio niti jednu presudu za genocid u Srebrenici, dok je Državno tužilaštvo podiglo samo dvije optužnice.
– Nadam se da je pravda samo spora, a ne nedostižna – za to nema dovoljno opravdanja. Posljednjih godina u tom segmentu napravljen je pozitivan iskorak. Tužiteljstvo BiH donijelo je Sudu BiH odluke o složenosti predmeta. Najsloženiji predmeti ostaju u Tužiteljstvu BiH i procesuiraju se pred Sudom BiH. Manje složeni su dodijeljeni entitetskom pravosuđu. Nažalost, to je učinjeno dosta kasno. To je trebalo biti učinjeno prije 15-ak godina i da je tako učinjeno, svi predmeti ratnih zločina koji su se mogli riješiti do sada bi bili završeni.
