Padom temperatura, početkom sezone grijanja raznim vrstama krutih i drugih goriva, čije izgaranje značajno zagađuje zrak, te pojavom magle i niske naoblake, osobito u kotlinskim dijelovima Bosne, kvaliteta zraka u mnogim gradovima širom Bosne i Hercegovine je pogoršana.
Prema mjerenjima jutros u 7.00 sati zrak je nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvalitete zraka iznosio 187, te na području Kaknja i Travnika, gdje je indeks kvalitete zraka iznosio 163, zatim Tuzle. , gdje je indeks kvalitete zraka iznosio 162. Zenica i Sarajevo, s indeksom kvalitete zraka 160 i 159, podaci su koje je objavila Eco Action na svojoj web stranici.
Negativan utjecaj na zdravlje
U svim sredinama s nezdravim zrakom mogući su pojačani simptomi i intenzitet bolesti kod osoba s bolestima srca i dišnih organa, poput astme. Svi ostali mogli bi početi osjećati negativan utjecaj onečišćenja na svoje zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebali bi smanjiti svaku tjelesnu aktivnost na otvorenom, dok bi svi ostali trebali izbjegavati dulje ili veće napore na otvorenom.
Za osjetljive skupine stanovništva – zrak je jutros nezdrav na području Visokog, Bihaća i Luakvca. Na području tih gradova indeks kvalitete zraka u 7:00 sati iznosio je 109 i 106.
Bolesnici dišnog i srčanog sustava, kao i starije osobe, trudnice i djeca u tim sredinama trebaju smanjiti dugotrajni ili pojačani stres tijekom boravka vani, dok bi svi ostali trebali ograničiti dugotrajni ili jači stres tijekom boravka vani.
Indeks kvalitete zraka
Podaci o kvaliteti zraka u BiH prikupljaju se sa službenih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona i Američkog veleposlanstva. u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju emisija čestica (PM2,5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i ugljičnog monoksida (CO).
PM2.5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometara ili mikrona (μg), pa mogu lakše i dublje prodrijeti u tijelo.
Nastaju izgaranjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen itd.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra , kadmij, cink, nikal, vanadij i krom.


