Bosna i Hercegovina je zemlja visokog kardiovaskularnog rizika jer su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti, a drugi vodeći uzrok smrti radno sposobnog stanovništva (20-60 godina).
Prof. dr. Zumreta Kušljugić, istaknula je da se o prevenciji i zdravlju srca i krvnih žila najviše govori kada smo bolesni, a to bi trebala biti naša svakodnevica od rođenja.
-Prevencija može biti primarna (provodi je primarna zdravstvena zaštita) kojom se sprječava razvoj bolesti i sekundarna (provode je kardiolozi, neurolozi…) kojom se sprječavaju novi moždani i srčani udari u slučaju već bolesna osoba. Izbjegavanje i smanjivanje nezdravog načina života i svih rizičnih čimbenika ključ su prevencije, kako na individualnoj, tako i na široj društvenoj razini – naglasio je prof. dr. Kušljugić.
Naglašava da svakodnevno treba raditi na unapređenju i promicanju zdravlja, govoreći o zdravim uvjetima života, rada, zdrave prehrane, rekreacije i tjelesne aktivnosti, što će omogućiti dug i kvalitetan život.
– Razvoj bolesti možemo spriječiti pravodobnim otkrivanjem znakova bolesti od rođenja pregledima, testiranjem na nasljedne kardiovaskularne bolesti, sistematskim pregledima rizičnih skupina i samopregledima. Najbolji primjer je primarna homozigotna hiperkolesterolemija (nasljedni genetski poremećaj povišenog kolesterola od rođenja), koja će u tim obiteljima uzrokovati rani kardiovaskularni događaj i smrt do 30. godine života (infarkt, moždani udar, periferna arterijska bolest…), a u većini zemalja testira se pri rođenju. Zdrav način života i prehrane trebaju biti naša svakodnevica, posebice naše djece, radno aktivnog stanovništva i starijih osoba – istaknula je.
Profesorica Kušljugić kaže da je dosad registrirano više od 120 čimbenika rizika. No, glavni čimbenici rizika za koje je dokazano da dovode do razvoja kardiovaskularnih bolesti su povišeni arterijski krvni tlak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje cigareta i tjelesna neaktivnost, tj. debljina.
– Ovi čimbenici rizika stvaraju aterosklerotične naslage u našim krvnim žilama od rođenja, sužavaju ih i uzrokuju manifestne kardiovaskularne bolesti (srčani udar, moždani udar ili bolest perifernih arterija). Na te čimbenike možemo utjecati, adekvatno ih tretirati i spriječiti njihov razvoj – naglasila je.
Za individualnu prevenciju važno je sagledati svoj stil života i pokušati ga promijeniti, kaže prof. dr.sc. Kušljugić savjetuje i ‘redovito vježbajte, krećite se, regulirajte tjelesnu težinu’.
– Preporuka je tjelesna aktivnost 30 minuta dnevno, umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu. Odrasli (od 18 do 65 godina) i oni stariji od 65 godina trebali bi imati najmanje 75 minuta snažne tjelesne aktivnosti tjedno ili 150 minuta umjerene aktivnosti. Liftove zamijenite stepenicama, izađite iz auta, hodajte – savjetuje prof. dr.sc. Kušljugić.
Prema njezinim riječima, također je važno hraniti se zdravo, a zdrava prehrana podrazumijeva konzumiranje pretežno neprerađene i svježe hrane, tj. puno voća i povrća, najmanje pet porcija dnevno.
– Koristite cjelovite žitarice, orašaste plodove, namirnice s niskim udjelom zasićenih masnoća, šećera i posebno soli. Oprezno s prerađenom hranom s puno aditiva, soli i vode – naglasila je.
Za alkohol i duhan, pa i pasivno pušenje prof. dr.sc. Kušljugić kaže da su dokazani faktori visokog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
– Oni koji umjereno piju alkohol primjećuju zdravstvene dobrobiti kada prestanu piti – rekla je.
Profesorica dr. Kušljugić također savjetuje redovitu kontrolu krvnog tlaka koji bi trebao biti 120/80 mmHg kod zdrave populacije i osoba s dijabetesom, a 140/80 mmHg kod ostalih. U dobi od 20 do 65 godina napraviti procjenu razine masnoće u krvi, tzv. status lipida.
– Općenito, vaš kolesterol trebao bi biti manji od 5 mmol/l, loš LDL kolesterol 3 mmol/l, a dobar HDL kolesterol viši od najmanje 1 mmol/l. Provjerite i razinu šećera u krvi. Ujutro i na prazan želudac trebala bi biti između 4,0 i 5,6 mmol/l.
U zdrave osobe razina šećera u krvi dva sata nakon jela ne smije biti veća od 7,8 mmol/l. Ako imate šećernu bolest, zatražite pretragu HbA1C (glikozilirani hemoglobin), koja će vam pokazati prosječnu vrijednost šećera u krvi u posljednja dva do tri mjeseca. Dva nalaza s rezultatom 6,5% i više ukazuju na prisutnost šećerne bolesti. Rezultat između 5,7-6,4% ukazuje na predijabetes, a rezultat niži od 5,7% je normalan. Također, ako u bilo kojem trenutku tijekom dana provjerite razinu šećera u krvi, bez obzira jeste li jeli, i dobijete vrijednosti veće od 11,1 mmol/l, imate dijabetes. Zatim zatražite oralni test tolerancije glukoze u krvi (OGTT). Razina šećera niža od 7,8 mmol/L je normalna, nakon dva sata razina viša od 11,1 ukazuje na dijabetes, a razine od 7,8 do 11,1 mmol/L na predijabetes – naglasila je.
Upravljajte stresom, savjetuje prof. dr.sc. Kušljugić također naglašava da stres uzrokuje stezanje i sužavanje arterija te povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, osobito kod žena.
– Vježbajte, dišite duboko i nađite vremena za sebe kako biste lakše upravljali stresom. Ako ne uspijete, potražite stručnu pomoć – naglasila je.
Kako je rekla, u liječenju hipertenzije, povišenih masnoća i šećera u krvi važno je znati da se terapija nikada ne prekida, kada se postignu ciljne vrijednosti i ako ste već imali i/ili dijagnosticirali bolest. .
– Redoviti pregledi kod ordinirajućeg liječnika i specijaliste koji vas vodi pridonijet će adekvatnoj prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti – rekla je.
Subspecijalist kardiologinja prof.dr.Zumreta Kušljugić ističe da je važno obratiti pozornost na simptome i znakove upozorenja te kaže da su glavobolje, suha usta, gubitak težine, vrtoglavica, stezanje, bolovi i umor u prsima, osjećaj nepravilnog i ubrzanog rada srca. su mogući simptomi kardiovaskularnih bolesti.
– Znakovi poput nakupina masnoće na kapcima, tetivama ili po tijelu upozoravaju vas da prevladate svoje strahove i pozabavite se stvaranjem svojih preventivnih mjera za dug i kvalitetan život. Nadam se da ćete preventivne navike prenijeti na svoju djecu i okolinu – istaknula je predsjednica Upravnog odbora Udruženja kardiologa u Bosni i Hercegovini prof. dr. Zumreta Kušljugić, na Svjetski dan srca koji se obilježava 29. septembra.
