Veterinari u regiji i Bosni i Hercegovini sve češće upozoravaju na potencijalnu opasnost, širenje i nespremnost da se spriječi pojava i po potrebi suzbije bolest “kuga malih preživača”, koja je već prisutna na širem području Hrvatske. Balkana, a zbog kretanja stoke i životinjskih proizvoda može brzo doći do ovih područja, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Ovim povodom prošlog su se tjedna u Banjoj Luci okupili predstavnici veterinarskih institucija i institucija iz cijele BiH, ali i regije.
U organizaciji Društva doktora veterinarske medicine u Bosni i Hercegovini razgovaralo se o temi „Kuga malih preživača – Prijetnje i izazovi procjene rizika, brzog prepoznavanja i dijagnostike“. entitetu RS.
Ovo je jedan od prvih pokušaja stručnjaka da nadležnima ukažu na potencijalni i vrlo mogući problem kako bi se povećala spremnost za sprječavanje pojave i po potrebi suzbijanje bolesti te informiranje javnosti. Predavači i gosti bili su stručnjaci iz različitih oblasti veterine iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Širenje bolesti u Europi
Širenje bolesti u Europi je zabrinjavajuće i naglašava globalnu mobilnost bolesti, jer kretanje stoke i životinjskih proizvoda između zemalja može olakšati prijenos virusa preko granica. Osim toga, pojava PPR-a u Europi podudara se s ponovnim pojavom drugih bolesti stoke, poput afričke svinjske kuge i ptičje gripe, koje su opteretile veterinarske i javnozdravstvene sustave.
Mnogi čimbenici mogu utjecati na širenje bolesti, kao što su povećana trgovina i kretanje životinja, klimatske promjene, ograničeni obuhvat cijepljenja i drugi. Pojava bolesti u Europi izaziva zabrinutost za poljoprivredu u obliku ekonomskih gubitaka i ograničenja trgovine.
Iako nije opasno za ljude, širenje bolesti u životinjskoj populaciji ipak može imati neizravan učinak na javno zdravlje. Povećana uporaba veterinarskih lijekova, uključujući antibiotike, može pridonijeti pojavi bakterija otpornih na antibiotike, što predstavlja prijetnju zdravlju životinja i ljudi. Za poljoprivrednike i stočare PPR može biti ozbiljan izazov u smislu upravljanja zdravljem životinja i zaštite njihovih stada, prema INZ-u.
O virusu
Morbillivirus malih preživača (SRMV) ili Peste des pestis preživača (PPR) je virusna bolest koja zahvaća male preživače, prvenstveno ovce i koze. Goveda, bivoli i svinje mogu biti zaraženi ovim virusom, ali ne pokazuju kliničke simptome bolesti i nemaju značajniju ulogu u širenju zaraze. Deve, divlji preživači, gazele, divokoze mogu biti zaražene, ali njihova uloga u epidemiologiji bolesti nije u potpunosti razjašnjena.
Ova se bolest nameće kao značajan problem u veterinarskoj medicini zbog mogućnosti izazivanja ozbiljnih epizootija, posebice u regijama s velikom gustoćom naseljenosti malih preživača.
Bolest se najčešće širi u sušnim i hladnim razdobljima godine. Procjenjuje se da je morbiditet 100 posto, a mortalitet do 90 posto, a ovisi o vrsti i starosti životinje, sekundarnim infekcijama i virulenciji virusa. Razdoblje inkubacije je kratko i traje od 2 do 7 dana.
Virus je osjetljiv na UV zrake i većinu dezinficijensa, a može se inaktivirati na 50 stupnjeva jedan sat. Hlađenje i smrzavanje čuva ovaj virus, a može dugo preživjeti u salamuri i duboko zamrznutom mesu. Virus se prvenstveno prenosi bliskim kontaktom zaraženih i zdravih životinja. Izlučuje se putem sekreta i izlučevina, a može se naći i u mlijeku. Sekundarni izvori infekcije su kontaminirana hrana i voda, stajski gnoj, pašnjaci i pojila.
Način na koji se životinje uzgajaju igra važnu ulogu u širenju bolesti. Životinje iz slobodnog uzgoja imaju blizak kontakt i kreću se urbanim i ruralnim područjima, čime doprinose širenju virusa u osjetljivoj populaciji.
Ogromne ekonomske štete
Veliku važnost u širenju kuge malih preživača imaju nekontrolirani i ilegalni prijevoz i trgovina stokom, kretanje ljudi, kontaminirane opreme, hrane, vode, namirnica životinjskog podrijetla i prijevoznih sredstava.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), ukupan broj malih preživača u svijetu je oko 2,5 milijarde, od čega se preko 1,74 milijarde nalazi u zemljama u kojima je prisutan PPR. Godišnji ekonomski gubici dosežu čak 2,1 milijardu američkih dolara. Bolest je zabilježena u više od 70 zemalja Azije, Afrike, Bliskog istoka i Europe.
Tijekom 2024. godine bolest je prijavljena u Grčkoj i Rumunjskoj, što predstavlja trenutno nepovoljnu epizootiološku situaciju za područje cijelog Balkana. Svjetska organizacija za zdravlje životinja (World Organisation for Animal Health, WOAH) zajedno s FAO pokrenula je globalnu inicijativu pod nazivom „Globalno iskorjenjivanje PPR-a“, čiji je cilj eliminacija kuge malih preživača do 2030. godine. To uključuje pristup imunizaciji na globalnoj razini, poboljšanje dijagnostike i edukaciju poljoprivrednika. Europska agencija za sigurnost hrane preporučuje nekoliko mjera za sprječavanje širenja bolesti.
Preporuke
Stručnjaci preporučuju brzo otkrivanje, ograničenje kretanja, eutanaziju, neškodljivo uklanjanje, dezinfekciju. Dijagnoza obično uključuje laboratorijske pretrage kao što je PCR (lančana reakcija polimeraze) za otkrivanje virusne RNK ili serološke pretrage za identifikaciju protutijela. Simptomi kod životinja uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, iscjedak iz nosa, konjunktivitis, stomatitis, respiratorni distres i gastrointestinalne probleme.
S obzirom na sličnost simptoma s drugim bolestima, potrebna je temeljita diferencijalna dijagnoza. Imunizacija je preventivna mjera u sprječavanju širenja bolesti, ali se strategije kontrole uvelike oslanjaju na dobru biosigurnosnu praksu, karantenu životinja i općenito poboljšanje uvjeta zdravlja životinja na farmama.
– Kako bi se smanjila opasnost od PPR-a, krovne nadležne europske organizacije u korelaciji s veterinarskim sektorom moraju poduzeti proaktivne mjere za suzbijanje ove bolesti. Neke od tih mjera uključuju cijepljenje, nadzor i rano otkrivanje, biosigurnosne prakse, prekograničnu suradnju.
Pojava PPR-a u Europi predstavlja sve veći izazov za zdravlje stoke i ekonomiju poljoprivrednog sektora. Učinkovitim nadzorom, programima cijepljenja i međunarodnom suradnjom, širenje PPR-a može se kontrolirati, a rizik za zdravlje populacije malih preživača svesti na minimum.
Kako navode iz INZ-a, potencijalno skoro širenje bolesti na zemlje regije i Bosnu i Hercegovinu zahtijeva stalni angažman cijele društvene zajednice kako bi se osigurala zaštita domaće proizvodnje i u konačnici smanjili ekonomski gubici, kazao je dr. sc. Budimir Plavšić, predstavnik Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH).
