Međunarodna konferencija o koncentracijskim logorima u BiH, koju je organizirao Memorijalni centar Sarajevo u suradnji s Udruženjem logoraša Kozarac i Gradom Sarajevom, počela je danas u Prijedoru.
Poruka je poslana
Konferenciji su, između ostalih, prisustvovali Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predstavnici različitih razina vlasti, kao i zatvorenici.
– Jako je važno da se prisjećamo stradanja ljudi na ovim prostorima, da se faktografijom odupremo onima koji iznošenjem neistina i laži iskrivljuju neke povijesne činjenice i zato su ovakvi skupovi i konferencije nažalost ponekad bolni i tužno, ali stvarno su potrebni. Oni su neizbježni, kako bi u budućnosti BiH, regije, a danas možemo reći i cijelog svijeta, na temelju istine poslali prave poruke kako se ovakva stradanja ne bi ponovila ni nama, ni bilo kome drugome bilo gdje. – kazao je Konaković.
Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo, kazao je da je važno što se ovakva konferencija prvi put održava u Prijedoru, gdje su bili logori Keraterm, Omarska i Trnopolje, odakle žele poslati poruku solidarnosti. da se istina nikada ne smije zakopati.
– Istina je jedini lijek za BiH i narode u BiH – kazao je.
Dodao je kako se nada da će ovakva konferencija biti održana i u drugim povratničkim mjestima u entitetu Republika Srpska (RS).
– Ovakvim konferencijama želimo poslati poruku solidarnosti, ali, kao što sam rekao, u isto vrijeme težiti istini kako bismo ponudili realnu sliku – rekao je Okerić.
Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Jusuf Arifagić naglasio je da se znanstveni skup odnosi na sve logore na području BiH, bez obzira koji su narodi u njima bili zatočeni.
– Mislim da je sa znanstvenog aspekta važno dati odgovor za događanja ovdje 1992. godine, jer je ta godina bila prekretnica koja je donijela podjele među narodima i svo zlo koje se ovdje dogodilo. Mislim da nam je zaista dosta podjela i da narodi Bosne i Hercegovine, posebno ovdje u Prijedoru, trebaju raditi na našem jedinstvu – rekao je i dodao da samo zajedništvo može dati odgovor za dobru budućnost generacija koje dolaze. .
Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH, podsjetio je da je prema njihovim podacima u BiH bilo 657 logora i logora. Istaknuo je kako za više od 95 posto zatvorenika na području cijele BiH ne postoji kvalitetno zakonsko rješenje.
– Ono što Unija zatvorenika u BiH traži jeste da konačno izbjegnemo formalnu priču i da počnemo rješavati problem. Prema našim procjenama, oko 100.000 logoraša diljem BiH nije zaštićeno nikakvim zakonom. Krajnje je vrijeme za zakon o zaštiti žrtava ratne torture, odnosno, kako se sada zove, zakon o logorašima – kazao je Omerović.
Ravnatelj Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić kazao je da se nastoji cjelovito govoriti o logorima u BiH, najavljujući da Centar ove i iduće godine planira u Sarajevu osnovati muzej logora u kojem će biti prikazane sve priče o mučenjima. a skupit će se i zločini nad logorašima u Bosni i Hercegovini.
– Važno nam je da uključimo i čujemo glas onih koji su preživjeli logore, da se njihov glas čuje kada je u pitanju ova tema – rekao je Kulanić.
Govoreći o izgradnji spomenika ubijenoj djeci u Prijedoru, koji roditelji pokušavaju izgraditi već 10 godina, rekao je da podržavaju zahtjeve roditelja.
– Moramo zaista početi govoriti na temelju činjenica i istine i na taj način pokušati prevladati sve izazove koji su danas pred nama, a koji se temelje na događajima iz devedesetih, na ubojstvima, zločinima koji su se dogodili. , da na ovaj način pokušamo u budućnosti graditi pomirenje – kazao je.
Na konferenciji učestvuje i bivša logorašica Midheta Kaloper iz Foče, koja je istakla da se bori za prava žrtava torture i da se nada da će konferencija imati odjeka.
– Sustav devedesetih je bio identičan i način zatvaranja zatvorenika i zločini su bili identični, kako u Foči, tako iu Prijedoru, Bijeljini, Višegradu, Rudom, Čajniču, zatvorenici su prolazili apsolutno identičnu torturu – rekla je.
Istakla je da su ovi dani teški za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a posebno za Prijedor, te dodala da se nada da će institucije BiH prepoznati ovu populaciju.
Govoreći o svom iskustvu iz proteklog rata, Midheta Kaloper je rekla: “S obzirom na torturu koju sam proživjela u logoru, bilo mi je zaista dovoljno da preživim jedan dan. Bila sam zarobljena mjesec dana, prije nego što je zarobljeno 13 pripadnika moja obitelj je ubijena.”
Panel diskusija
Znanstveni skup prvog dana uključuje panel rasprave s fokusom na znanstveni aspekt, cilj medijskog praćenja i istraživanja logora u BiH, što će kulminirati završnom sesijom, gdje će živući svjedoci i preživjele žrtve logora iz svih krajeva BiH. dijela BiH podijelit će svoja iskustva o logorima i strahotama koje su preživjeli. Drugi dan konferencije uključuje završna izlaganja.
U sklopu konferencije organizirana je i “Škola za mlade” s ciljem da mladi iz Bosne i Hercegovine i mladi istraživači iz cijelog svijeta sudjeluju u dijalogu i uče o povijesti posjećujući mjesta gdje su nekada bili uspostavljeni logori u Prijedoru. i okolice.
Na prostoru nekadašnjeg logora Trnopolje sutra će biti upriličena izložba “Zidovi”, nakon čega je planirano mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća povodom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.
