Napadi na povratnike i njihova diskriminacija, marginalizacija Roma i manjinskih skupina, te porast govora mržnje i ograničeni napredak u postizanju tranzicijske pravde ključni su problemi Bosne i Hercegovine koje je u svom izvješću prepoznao Komitet Ujedinjenih naroda za Ukidanje rasne diskriminacije, te pozvao bh. vlasti da hitno pristupe rješavanju ovih problema, piše on BIRN.
Povjerenstvo je na posljednje dvije sjednice razmatralo stanje u BiH, nakon čega je istaknuto 19 ključnih poglavlja u kojima vlasti u našoj zemlji trebaju hitno reagirati i zaustaviti postojeće diskriminirajuće politike.
Najranjivija skupina
Ova se poglavlja posebno odnose na manjinske zajednice, poput Roma, povratnika, migranata i izbjeglica te tražitelja azila – svi prepoznati kao žrtve segregacije, govora mržnje i zločina iz mržnje.
Kao najranjivija skupina ističu se pripadnici romske zajednice za koje Odbor navodi da su žrtve stalne diskriminacije i marginalizacije.
– Ključni problemi su loši životni uvjeti, ograničen pristup javnim uslugama i zapošljavanju, posebice za Romkinje, neadekvatna zdravstvena skrb, te niske stope upisa i pohađanja škola romske djece – navodi se u izvješću te daju preporuke za rješavanje njihove egzistencijalne situacije. pitanja.
Posebno je zabrinjavajuće stanje povratnika, koji kažu da su suočeni s raširenom diskriminacijom i segregacijom, što onemogućava njihov povratak u mjesta porijekla.
– Unatoč određenim pomacima u pristupu adekvatnom smještaju, povratnici se i dalje bore s obrazovanjem, zapošljavanjem, zdravstvenom i socijalnom zaštitom, te se i dalje suočavaju s govorom mržnje i fizičkim nasiljem – zaključuje Odbor.
Preporuka državnih organa
Zbog ovakve situacije preporučili su državnim tijelima da hitno istraže sve slučajeve govora mržnje i nasilja nad povratnicima, kako bi se osiguralo procesuiranje i kažnjavanje počinitelja.
Detektor je u posljednjih godinu dana više puta izvještavao o slučajevima napada na povratnike, zbog čega je Bosna i Hercegovina pala na ispitu ljudskih prava i sloboda, navodi se u izvještaju “Narodna vlast na udaru 2023”. Početkom septembra prošle godine Senad Sejfić, povratnik u Kamenicu kod Zvornika, fizički je napadnut dok je sjedio u svom automobilu ispred džamije.
Zbog dugotrajne istrage, nakon nekoliko novinarskih upita, Okružno tužiteljstvo iz Bijeljine saopćilo je da upite smatraju prijetnjom istrazi i žrtvama, kao i da na njih više neće odgovarati, a nakon četiri mjeseca ovaj su napad okvalificirali kao nanošenje tjelesnih ozljeda nakon nesporazuma u prometu.
Nakon ove odluke napadnuti Sejfić za Detektor kaže da gubi osjećaj sigurnosti i povjerenja u pravosuđe.
I u slučaju premlaćivanja Ajdina Jusića, maloljetnog povratnika iz Osmaka, jedan od četvorice optuženih policajaca izbjegao je disciplinsku odgovornost odlaskom u mirovinu. Ostala trojica policajaca suspendirana su do okončanja kaznenog postupka, a bijeljinskom tužiteljstvu trebalo je skoro pola godine da protiv njih podigne optužnicu u ovom slučaju.
Osim teškog položaja povratnika, diskriminatornih izbornih odredbi i problema u ostvarivanju tranzicijske pravde, dva su dodatna poglavlja izvješća za koja je Komitet UN-a istaknuo da vlasti u BiH moraju pronaći hitna rješenja.
Navedeno je da veliki problem predstavlja činjenica da izborni zakoni na državnoj razini još uvijek onemogućuju kandidaturu za predsjedničke izbore osobama koje nisu pripadnici konstitutivnih naroda, zbog čega su pozvali na hitnu provedbu međunarodnih presuda i izmjena i dopuna zakona. Zlouporabe položaja nacionalnih manjina zabilježene su i tijekom izbornog procesa u institucijama i tijelima u kojima je tim skupinama zajamčeno mjesto.
U poglavlju o tranzicijskoj pravdi napominje se da zabrinjava ograničeni napredak u ovom procesu i prevladavanje ratnih narativa koji stvaraju podjele – koji sprječavaju izgradnju mira i rješavanje pritužbi žrtava ratnih zločina. Posebno je ukazano na širenje govora mržnje usmjerenog protiv različitih ranjivih skupina u zemlji, pri čemu se ističe negiranje genocida i ratnih zločina, koje je odlukom Visokog predstavnika u BiH u lipnju 2021. kriminalizirano. većina.
Odgovor na hitne slučajeve
Detektor je u ranijim analizama objavio da je od ove odluke samo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik više od 20 puta u kontinuitetu negirao genocid u Srebrenici, a protiv njega nije podignuta niti jedna optužnica.
Zbog ovakvog stanja, Odbor je pozvao na hitno usklađivanje kaznenih zakona na svim razinama, što bi pomoglo u kažnjavanju rasne diskriminacije, javnog poricanja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, kao i kriminalizaciji organizacija koje promiču takve narative.
Kao dodatni problemi izdvojeni su podijeljeni obrazovni sustav i postojanje 50-ak slučajeva “dvije škole pod jednim krovom”, slučajevi trgovine ljudima, te rasne predrasude i stereotipi u javnom diskursu.
Zbog svega navedenog preporučuje se jasnije izvještavanje o rješavanju ovih problema, usklađivanje zakona i sustava vlasti na svim razinama te konzultacije s civilnim društvom, piše. BIRN.
