Književniku Jasminu Agiću trebalo je skoro dvije godine da završi roman „Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena“. Uslijedile su višemjesečne pripreme za izdavanje, planirana promocija, a sve je stalo kada se saznalo da knjiga ne može izaći.
Izdavanje knjiga i časopisa u Federaciji BiH, jednom od entiteta u državi, nije moguće već mjesec dana, zbog blokade rada krovne nacionalne biblioteke u Bosni i Hercegovini, piše Radio Slobodna Europa.
Zbog teške financijske situacije i neriješenog statusa, Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine početkom listopada obustavila je rad s korisnicima.
Time je prekinuto i izdavanje međunarodnih standardnih brojeva bez kojih se ne mogu izdavati knjige i časopisi.
“Sve ste doveli do kraja i sad je sve blokirano. Naslovnicu je odabrala publika na društvenim mrežama. Ljut sam i povrijeđen, jer je uloženo mnogo vremena i rada”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Agić, koji je autor više knjiga proze i eseja.
Promocija njegovog romana simbolično je planirana za 25. novembar, kada Bosna i Hercegovina obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu.
“Dakle, frustrirajuća situacija. Masa nekih političara već godinama prima plaće za rješavanje problema, a oni se množe“, ističe Agić.
Uz Narodnu knjižnicu, čije je sjedište u Sarajevu, u Banjoj Luci djeluje Narodna i sveučilišna knjižnica Republike Srpske.
Od 1999. godine obavlja funkciju nacionalne knjižnice u tom entitetu u Bosni i Hercegovini.
Ove dvije institucije Bosne i Hercegovine izdaju međunarodne standardne brojeve potrebne za izdavanje knjiga (ISBN).
Jedino Nacionalna i sveučilišna knjižnica u BiH ima certifikat za dodjelu međunarodnog broja časopisa (ISBN).
Almir Šuvalić, iz Udruženja nakladnika i izdavača u BiH, pojašnjava da se trenutno u BiH ne može izdavati novi časopis, pa čak ni knjige u Federaciji BiH.
“Nema konsenzusa, jer imate snage koje ne žele ništa vezano za državnost Bosne i Hercegovine, iako je NUB jedna od najvažnijih institucija od značaja za državu”, kazao je.
Šuvalić je prije nekoliko dana na društvenim mrežama objavio upozorenje da će nestankom NUB-a biti potisnut “bosanski, ali i hrvatski i srpski jezik”.
“Pojedinci oko i u Vijeću ministara misle da brane interese svog naroda, ali ih pritom ne zanima da svaki njihov narod u NUB BiH ima neprocjenjivu zbirku djela i da će biti uništeno jer više neće imati tko da ga čuva”, rekao je.
Paraliziran znanstvenoistraživački rad
Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine osnovana je 1945. godine, a posjeduje i posebne zbirke koje su 2020. godine proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Tu je i sjedište Virtualne knjižnice Bosne i Hercegovine, koja je dio COBISS-a kao funkcionalne mreže koja povezuje knjižnice.
Amila Ždralović, profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže za RSE da problemi Knjižnice pogađaju cijelu sveučilišnu zajednicu jer njenu građu čine nedostupnom i otežavaju izbor akademskih zvanja.
“Mi ne možemo objavljivati radove i istraživanja i to paralizira naš znanstveno-istraživački rad. Imamo mogućnost objavljivanja u nekom časopisu vani, ali kako se to odražava na stanje naših časopisa. Tu je i pitanje tko će nam sav taj materijal čuvati i hoće li on biti dostupan, a on je jako bitan u procesu istraživanja“, kaže Ždralović.
Problemi koji su se u Knjižnici gomilali gotovo tri desetljeća doveli su do blokade izdavačke djelatnosti, zbog čega je prije mjesec dana bila prisiljena prekinuti rad s korisnicima.
Vlasti u Bosni i Hercegovini godinama nisu preuzele osnivačka prava i obvezu financiranja iz proračuna. Preživljavala je uglavnom od prijavljivanja na javne pozive institucija na raznim razinama vlasti.
Trenutno je bez direktora, upravnog i nadzornog odbora koje nema tko imenovati. Oko 40 zaposlenika mjesecima nije primilo plaće i tvrde da je pitanje dana kada će im biti isključena struja.
Za rad Knjižnice na godišnjoj razini potrebno je 1,35 milijuna maraka (oko 600.000 eura), a proteklih mjeseci obećana im je financijska pomoć s brojnih razina vlasti.
No, djelatnici Knjižnice očekuju sustavno rješenje koje bi omogućilo imenovanje upravljačkih struktura, što do sada nije bilo ponuđeno.
Dragana Bogdanović, djelatnica bibliografskog odjela, ističe da su to posljedice nebrige o toj ustanovi.
“Pitanje je hoćemo li uspjeti obnoviti članstvo u svim međunarodnim agencijama i znanstvenim bazama. Bez novca i upravljačkih struktura teško. Nacionalna i sveučilišna knjižnica je temelj svake države, a u BiH se urušava”. kaže Bogdanović.
‘Zločin protiv kulture’
Problemi zbog neriješenog statusa NUB-a pogađaju i izdavačke kuće koje se moraju boriti za pridobijanje autora, ali i za njihovo očuvanje u sadašnjim okolnostima.
„Ono što je identifikacijski broj za osobu, ISBN je za knjigu. Mislim da je to neka vrsta zločina nad pismenošću i kulturom i nije im bilo u interesu da se to riješi. Uvijek možemo reći da je kriva RS, ali ni iz Federacije BiH posao nije odrađen kako treba”, rekao je za RSE Nermin Ormanović, urednik jedne izdavačke kuće u Zenici.
Njegova izdavačka kuća ima pet knjiga u redu za objavljivanje, ali sve su stavljene na čekanje.
“Trenutno se ISBN može dobiti u RS. Oni su na neki način odvojeni, imaju svoju nacionalnu knjižnicu. Ali izdavačima iz Federacije je teško, morate imati nekoga tko radi na području tog entiteta”, kaže.
Kako ističe, ni autori često ne razumiju razloge zašto njihova knjiga ne može biti objavljena. Neki od njih izdavače pokušavaju pronaći izvan BiH, dok se pojedinci, kaže, okreću rješenjima “koja nisu ni zakonski regulirana”.
“Bez ISBN-a nijedna ozbiljna izdavačka kuća neće objaviti knjigu, jer se radi o legalnoj krivotvorini”, naglašava.
Tražeći rješenje svog statusa, radnici su posljednjih mjeseci izlazili u prosvjedne šetnje.
Njezini djelatnici već mjesecima pregovaraju s predstavnicima vlasti u BiH o načinima rješavanja statusa Knjižnice, ao svemu je obaviješten i Ured visokog predstavnika (OHR).
Europska unija traži rješenje i za sedam institucija od značaja za državu. U posljednjem izvješću Europske komisije navedeno je da vlasti moraju pronaći trajno rješenje za njihov status i financiranje.
Oko dva milijuna knjiga, publikacija i dokumenata nestalo je iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice krajem kolovoza 1992. godine, kada je u granatiranju s položaja Vojske Republike Srpske zapaljena sarajevska Vijećnica.
Knjižnica do danas nije vraćena Vijećnici, već se i dalje nalazi u prostorijama kampusa Univerziteta u Sarajevu.
Godinama bez političkog dogovora
Nacionalna i sveučilišna knjižnica BiH jedna je od sedam kulturnih institucija od značaja za državu BiH čije financiranje godinama nije riješeno.
U ovu grupu spadaju i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica Bosne i Hercegovine, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine. i Hercegovine i Kinoteke Bosne i Hercegovine.
Svi se suočavaju s problemima na poslu, a neki su i privremeno zatvorili svoja vrata.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH za RSE kažu da već godinama pokušavaju predložiti rješenje.
Tako je 2015. godine, kako ističu, donesena odluka o imenovanju vršitelja dužnosti članova upravnog i nadzornog odbora. No, poništen je nakon žalbe ministara iz Republike Srpske u tadašnjem Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo je ove godine uputilo informaciju Vijeću ministara i Kolegiju Zastupničkog doma Parlamenta BiH o statusu Knjižnice. Međutim, konkretna odluka o preuzimanju osnivačkih prava nije donesena.
Krajem svibnja pokrenuto je formiranje radne skupine koja bi predložila rješenje, ali ni do toga nije došlo.
