Uz koridor Vc, koji je zasigurno najvažniji i prioritetni projekt cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, Vlada FBiH je jasno odlučila nastaviti sve aktivnosti na projektima brzih cesta u Federaciji BiH. Logično je da apsolutni prioritet bude završetak izgradnje koridora Vc, kazala je u razgovoru za Fenu ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić.
Kako naglašava, na sjevernom dijelu Koridora Vc trenutno se gradi nekoliko dionica od oko 40 kilometara autoceste ukupne vrijednosti radova od gotovo milijardu eura, a plan je da se radovi na svim tim dionicama završe u sljedeće dvije godine.
– Jedina dionica na sjeveru koja još nije u izgradnji je Ozimice-Poprikuše, duga je 12,8 km i koja je u završnoj fazi ugovornih radova. Izgradnjom i ove dionice bit će zaokružen sjeverni dio koridora Vc, a Sarajevo, kao glavni grad, praktično će biti povezano s europskom mrežom autocesta – ističe Katić.
Na južnom dijelu koridora Vc ima puno više posla jer se trenutno radi samo dionica Počitelj-Zvirovići u dužini od 11 kilometara. Vrijednost ugovora za radove je oko 85 milijuna kuna, a očekivani završetak izgradnje je u kolovozu ove godine. U tijeku su natječaji za izbor izvođača radova za još četiri dionice na južnom dijelu koridora, a one ukupno iznose oko 41 kilometar autoceste i procjenjuju se na oko 1,25 milijardi maraka, od čega gotovo polovica otpada na tunel Prenj. Tu su i tri dionice za koje je projektna dokumentacija još u izradi i za koje se tek očekuje postupak izbora izvođača.
– Dakle, dosta posla je napravljeno, ali još više posla je pred nama. Posebno na južnom dijelu koridora Vc, uključujući i najduži tunel Prenj. Očekujemo da će na izgradnji ovog tunela biti angažirani najbolji i najugledniji izvođači i konzultanti, kako bismo se uspješno nosili sa izazovima izgradnje ovakvog objekta. Potreban je maksimalan angažman svih sudionika u ovim projektima, od javne uprave, ministarstava i tijela koja izdaju dozvole i suglasnosti, JP Autoceste doo Mostar, kao nositelja izgradnje koridora Vc, ostalih javnih poduzeća uključenih u procese. koji prethode izgradnji, pa do općina i gradova, izvođača i svih sudionika u izgradnji. Svi moramo dati svoj doprinos kako bi se ubrzala gradnja koridora Vc, kaže ministar.
Četiri brze ceste su u različitim fazama pripreme
Što se tiče brzih cesta, u različitim fazama pripreme su sljedeće brze ceste: Bihać-Cazin-Velika Kladuša-granica RH, Mostar-Široki Brijeg-Grude-granica RH, Prača-Goražde i Lašva-Travnik- Jajce. Također, prioritetni cestovni projekti su Jadransko-jonska magistrala u dijelu Federacije BiH i autocesta Orašje-Tuzla. U izgradnji je brza cesta Prača-Goražde (tunel Hranjen) i Lot 5, Lašva-Nević Polje na brzoj cesti Lašva-Travnik-Jajce.
U izgradnji je brza cesta Prača-Goražde (tunel Hranjen) i Lot 5, Lašva-Nević Polje na brzoj cesti Lašva-Travnik-Jajce. Na brzoj cesti Prača-Goražde dužina dionice je 18,4 km, a faza 1 predstavlja izgradnju poluprofila brze ceste u cijeloj dužini. Lot 1 faze 1 odnosi se na izgradnju tunela Hranjen dužine 5,5 km.
– Kao što je javnosti poznato, početak izgradnje ovog tunela datira iz 2018. godine. Dva prethodna ugovora za radove trebala su biti gotova do 30. prosinca 2023. godine. U prvom kvartalu ove godine s izvođačem je potpisan novi ugovor vrijedan oko 120 milijuna maraka. Ova Vlada je za ovaj projekt u 2024. godini osigurala oko 40 milijuna maraka, pri čemu je u odnosu na 2022. i 2023. godinu povećan iznos koji se iz proračuna izdvaja za ovaj projekt. Nažalost, JP Autoceste FBiH nije okončalo postupak izbora nadzora za nastavak radova na tunelu, a zbog žalbi u postupku javne nabave koje su dovele do poništenja postupka. Vlada FBiH i ovo ministarstvo će i dalje financijski pratiti ovaj projekt, a od svih sudionika u procesu očekujemo maksimalan angažman kako bi se otklonile prepreke za nastavak radova i konačni završetak ovog projekta – kaže Katić.
Ukupna dužina brze ceste Lašva – Nević Polje je 24,5 km, a trenutno je u izgradnji LOT 5 u dužini od 4,8 km. Vrijednost ugovora o izgradnji je oko 64 milijuna maraka, a očekivani rok završetka je kraj 2024. godine.
– Odlukom Vlade FBiH za implementatora LOT-a 4 prolaz kroz poslovnu zonu Vitez određen je JP Autoceste FBiH doo Mostar, te očekujemo nastavak aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta i ugovaranju izgradnje ove važne dionice. brze ceste, čime bi se ranije izgrađeni LOT 4 stavio u funkciju. Prema informacijama kojima raspolažemo, radovi na izgradnji LOT-a 5 su intenzivni i u skladu s očekivanjima, te zahvaljujemo svim sudionicima izgradnje na angažmanu i trudu koji su uložili na ovom projektu, ističe resorni ministar.
Na pitanje gdje su glavni problemi za ubrzanje izgradnje brzih cesta u FBiH, ministrica Katić posebno ističe provođenje postupaka javnih nabava usluga i radova, što je prema važećoj legislativi BiH izuzetno dugotrajno.
– Naime, institut žalbe na natječajnu dokumentaciju, koji je neosporno pravo potencijalnih ponuditelja, u praksi se zlorabi, što dovodi do blokade postupaka javne nabave i usluga i radova. U praksi se to događa i zakon je omogućio potencijalnim ponuditeljima, tj. žalitelji podnose žalbe bez dokaza o uplati naknade za žalbu. To dovodi do zaustavljanja postupaka nabave, a žalitelji uopće nemaju namjeru isplate naknade, već samo interes obustave ili produljenja postupka javne nabave. Bit će potrebno promijeniti ovo zakonsko rješenje, kako bi se otklonile te nelogičnosti i posljedice s kojima se suočavamo. Ostali izazovi uglavnom su u donošenju i usklađivanju prostorno-planske dokumentacije, te postupcima izvlaštenja zemljišta, koje provode tijela jedinica lokalne samouprave u uvjetima neusklađene katastarske i zemljišnoknjižne evidencije, te nedovoljnog broja voditelja istih. postupcima na terenu, kaže Katić.
Poseban izazov predstavlja održivo financiranje svih pripremnih aktivnosti i izgradnje brzih cesta. Vlada FBiH, dodaje Katić, svojim odlukama o kapitalnim transferima javnim poduzećima kroz proračun podržava sve te projekte. Osim proračunskih sredstava, potrebno je razmotriti i načine financiranja ovih projekata, po uzoru na financiranje izgradnje koridora Vc. Izazov leži u kapacitetima javnih naručitelja i izvođača. Evidentno je, upozorava ona, da u području graditeljstva nedostaje radne snage, a jedna od posljedica toga je da imamo mali broj izvođačkih tvrtki koje mogu odgovoriti izazovima izgradnje većih infrastrukturnih projekata.
Kada je riječ o željezničkom sustavu u Federaciji, riječ je, ističe ministar, o složenom i velikom sustavu infrastrukture i poslovanja koji je u posljednjih 30 godina prošao kroz različite izazove. Razne krize, poput pandemije i migrantske krize, negativno su se odrazile na razvoj putničkog prometa u Bosni i Hercegovini, pa tako i na Željeznice Federacije BiH.
Pozitivni trendovi u željezničkom sustavu
– Ovdje je potrebno istaknuti neke pozitivne trendove. Željeznice FBiH su u 2023. godini ostvarile najbolji financijski rezultat u posljednjih 30 godina. Ukupni prihodi tvrtke u 2023. godini iznosili su 145 milijuna KM, a ukupni rashodi 127 milijuna KM. Ostvarena neto dobit iznosi 18 milijuna KM. Svjesni smo stanja željeznice u smislu infrastrukture, financijskih uvjeta u društvu, stanja opremljenosti i voznog parka, no navedeni rezultat ukazuje da je moguće očekivati pozitivne pomake u željezničkom sustavu, posebice imajući u vidu Povratak u fokus željezničkog prometa u EU služi kao putokaz za budući razvoj, kaže Katić.
Kada je riječ o ulaganjima u oblasti željeznice u 2023. godini, u energetska postrojenja, gornju i donju mehanizaciju željezničkih kolosijeka, te nabavku mobilnih kapaciteta uloženo je 9,9 milijuna KM. Također, Vlada Federacije BiH je za 2024. godinu osigurala dodatnih 13,7 milijuna kuna za investicije, kroz proračun za 2023. i dio proračuna za 2024. godinu za ova ulaganja. U tijeku je realizacija projekata postavljanja šest željezničkih cestovnih prijelaza u cilju povećanja sigurnosti u prometu, kako cestovnom tako i željezničkom. Budući projekti uvjetovani su izradom projektne dokumentacije i osiguranjem financiranja projekta.
– Ono što se može reći je da je u izradi glavni projekt modernizacije pruge od Sarajeva do Doboja. Urađena je i idejna studija za prugu Doboj-Tuzla-Zvornik-Brčko-Banovići, a sve su češće inicijative da se krene u izradu glavnog projekta kao druge faze pripreme ove zahtjevne investicije oba entiteta. Procjenjuje se da bi projekt modernizacije željeznice od Sarajeva do Maglaja mogao koštati oko 500 milijuna eura, koliko bi koštala i realizacija projekta Doboj-Tuzla-Zvornik. Oblast željeznica i modernizacija željezničke infrastrukture svakako je tema kojom ćemo se baviti u vremenu koje je pred nama, kaže Katić.
Poboljšavamo konkurentnost svih zračnih luka u FBiH
Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija rebalansom proračuna za 2023. godinu, ali i proračunom za 2024. godinu, jasno su dali do znanja da potpora unapređenju zračnog prometa ima značajno mjesto u programa rada ove Vlade, te kao mjera koja će dati rezultate širim gospodarskim djelatnostima od pukog povećanja broja zračnih operacija u zračnim lukama. Zračni promet ovdje predstavlja granu industrije koja je jedan od glavnih generatora gospodarskog razvoja svake zemlje. Ministar također ističe razuđeno stanje vlasništva zračnih luka u Federaciji BiH, jer je Federacija vlasnik Međunarodne zračne luke Sarajevo, dok su ostale zračne luke drugačije vlasničke strukture. Međutim, djelatnost kojom se bave ova poduzeća ima podjednak utjecaj na privredu FBiH, te je to razlog podrške svim kompanijama.
– Potpora Vlade Federacije BiH unapređenju zračnog prometa unaprijedit će konkurentnost svih zračnih luka u FBiH, na temelju dobre komparativne prakse drugih zemalja poput Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Sjeverne Makedonije. Stimulativnim mjerama pokrivaju se početni troškovi otvaranja i rada pojedinih linija, do postizanja očekivane razine prometa, a poseban naglasak i pozornost daje se perspektivnim i novim tržištima, odnosno destinacijama za koje objektivno postoje projekcije pozitivnih učinaka na gospodarstvo državu, kaže ministar Katić.
Važnost telekom operatera
Odgovarajući na pitanje o mogućoj privatizaciji telekom operatera u Federaciji BiH, ona kaže da je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija aktivno uključeno u izradu zakonske regulative, s naglaskom na usklađivanje s europskim pravilima i regulativom u područje telekomunikacija.
– Što se tiče privatizacije, Vlada Federacije BiH kontinuirano prati kretanja na tržištu telekomunikacija u regiji te će o daljnjim koracima u pravcu procesa privatizacije odlučivati u skladu s potrebama i jedinstvenom odlukom dogovorenom na razini Vlade Federacije BiH. Vlada FBiH. Do sada nije bilo inicijative za privatizaciju teleoperatera, odgovara ona.
Kad je riječ o budućem razvoju telekom operatera, moramo voditi računa, naglašava ministar, o trendovima i ubrzanom razvoju telekomunikacijskog sektora i digitalnih usluga u cjelini.
– Prateći poslovne rezultate, svjedoci smo kontinuiranog angažmana svih struktura oba telekom operatera u ostvarivanju rasta. Digitalne inovacije u funkciji održivog razvoja, kao jedan od temeljnih postulata današnjeg društva, integrirane su u dugoročnu strategiju razvoja oba telekom operatera. U tom kontekstu nastavit ćemo kontinuirano ulagati u sigurnu, učinkovitu i održivu mobilnu, trenutno 4G, a u budućnosti 5G i fiksnu (FTTx) širokopojasnu infrastrukturu, što je temeljni preduvjet za razvoj digitalnog društva, rekla je ministrica Andrijana Katić u razgovoru za Fenu .
Za kraj se prisjetila medijske kampanje „Glavu gore! Stop korištenju mobitela u prometu“ koju je provelo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u suradnji s BH Telecomom, HT Eronetom i JP Autoceste F BiH. Odluka o pokretanju kampanje temelji se na poražavajućim podacima o sigurnosti cestovnog prometa u Federaciji BiH, velikom broju smrtno stradalih i teško ozlijeđenih u proteklim godinama, kao i istraživanjima provedenim u EU koja su pokazala da jedna od glavnih uzroka su prometne nesreće, korištenje mobitela u prometu.
