Zloćudne novotvorine jedan su od vodećih uzroka smrti djece i adolescenata u svijetu, a svake godine oko 280.000 djece mlađe od 19 godina oboli od raka.
Što se tiče Federacije BiH, u posljednjih deset godina broj oboljelih i umrlih od zloćudnih novotvorina je u porastu.
Stopa morbiditeta od zloćudnih novotvorina u 2022. godini iznosila je 87 na 10.000 stanovnika, u 2021. godini 84, a usporedbe radi, u 2013. i 2014. godini 63, odnosno 67, pokazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo RH. FBiH.
Stopa smrtnosti (mortaliteta) od zloćudnih novotvorina u 2022. godini iznosila je 206 na 100.000 stanovnika, au 2013. i 2014. godini 73, odnosno 188. Nešto veća stopa smrtnosti bila je 2020. godine za vrijeme pandemije covida-19 i iznosila je 218.
Što se tiče oboljele djece, odnosno adolescenata, od 0 do 19 godina, broj zloćudnih novotvorina u 2019. godini iznosio je 143, sljedeće 2020. godine taj broj je bio 68, a 2021. godine 124, a 2022. godine 133.
Iz ZZJZ FBiH napominju da je broj registriranih pacijenata od 0 do 19 godina starosti od malignih novotvorina u 2020. godini smanjen zbog okolnosti pandemije covida-19, odnosno zbog ograničene dostupnosti zdravstvene zaštite u tom razdoblju.
U izvješću o Strategiji prevencije, liječenja i suzbijanja malignih novotvorina u FBiH od 2012. do 2020. godine navodi se da više od dvije trećine malignih novotvorina nastaje pod utjecajem čimbenika koji su posljedica suvremenog načina života, tj. razlog zašto su ove bolesti u porastu diljem svijeta.
Više od 70 posto smrti od zloćudnih novotvorina događa se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje su resursi za prevenciju, dijagnostiku i liječenje malignih bolesti ograničeni ili nepostojeći.
Istodobno, procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore u prilog mogućnosti prevencije do trećine zloćudnih bolesti, s obzirom da se čimbenici rizika koji se navode kao etiološki čimbenici značajnog broja ovih bolesti mogu spriječiti. Također, oko 30 do 50 posto pacijenata može se izliječiti ako je dijagnoza postavljena na vrijeme i liječenje adekvatno.
Sve te činjenice hipotetski potvrđuju da barem jedan od tri bolesnika nepotrebno oboli od maligne bolesti.
