Profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Husnija Kamberović rekao je da su i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine i Opći okvirni sporazum za mir uspostavili Bosnu i Hercegovinu. kao jedinstvena, cjelovita i nedjeljiva država.
Kamberović je to rekao u razgovoru za Fenu u povodu 25. studenoga, datuma kada Bosna i Hercegovina slavi državnost i podsjeća na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH, najvišeg državnog tijela antifašističke borbe. -fašistički pokret u Bosni i Hercegovini za vrijeme Drugog svjetskog rata koji se razvio kao nositelj bosanskohercegovačke državnosti.
Ratni kontekst
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati, a završilo je iste noći 26. novembra u 4 sata ujutro. Osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, od kojih su 173 imala pravo glasa. Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao opće političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine (NOPBiH), ali je u stvarnosti iu praksi djelovao kao njegov najviši organ vlasti.
Kamberović je rekao da se zasjedanje odvija u specifičnom ratnom kontekstu, te da je razbijena obnovljena državnost koja je bila razbijana dugo vremena, počevši od sredine 15. stoljeća osmanskim osvajanjem, pa sve do 1943. godine. Tvrdi da je Bosna i Hercegovina i u tom periodu funkcionirala kao cjelina, ali u nekim širim državnim okvirima, Osmanskog Carstva, Habsburškog Carstva i jugoslavenske države.
Govoreći o Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini, Daytonskom mirovnom sporazumu, Kamberović je kazao da je on rezultat rata i specifičnih ratnih okolnosti, agresije na Bosnu i Hercegovinu.
– Uspostava mira koja je napravljena Daytonskim mirovnim sporazumom je nešto što je jako važno u tom povijesnom kontekstu. S druge strane, Sporazumom je stvorena unutarnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine, koja nema nikakvo povijesno opravdanje niti utemeljenje za dvojno ili tripartitno ustrojstvo Bosne i Hercegovine – kazao je.
Kamberović smatra da je ovakva struktura, dva entiteta plus Distrikt Brčko, nešto što je “unutarnje kretanje” Bosne i Hercegovine kroz 20. i 21. stoljeće.
– Bosnu i Hercegovinu utemeljio je ZAVNOBiH kao jedinstvenu, cjelovitu i nedjeljivu državu. I ona je u Daytonskom sporazumu definirana kao cjelovita država, ali umjesto na unutrašnje socijalističke cjeline, Daytonski sporazum ju je podijelio na dva dijela – rekao je.
Kamberović je mišljenja da je Daytonski sporazum “zaljuljao” temelje BiH, ali da nije “slomio” Bosnu i Hercegovinu, jer i po Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina funkcionira kao država i cjelina.
– Mnogi smatraju da je Daytonski sporazum zamišljen samo kao privremeno rješenje i da će se s vremenom pronaći neka bolja, učinkovitija rješenja koja će omogućiti BiH da funkcionira kao sve moderne države u Europi. Danas smo svjedoci da Daytonski sporazum očito nije privremeno rješenje, da se razvija više od 30 godina, ali i da se suočavamo s raznim izazovima koji nisu nimalo bezazleni – kazao je.
Različiti modeli
Kamberović smatra da su u BiH nastajali različiti modeli po kojima bi se Bosna i Hercegovina kao društvo i država integrirala.
– Ključno je otvoriti dijalog, a ono što nam nedostaje je istinski iskren dijalog s jedne strane. S druge strane, mislim da naše političke elite u BiH moramo na neki način natjerati na određene vrste kompromisa, ali ne nauštrb cjelovitosti, nezavisnosti i suvereniteta BiH – kazao je.
Smatra da se može razmišljati o nekom novom dogovoru ili rješenju, što je jako teško, zbog čega smatra da je bolje prihvatiti realnost unutar koje će dijalog Bosnu i Hercegovinu stati na čvršće noge.
– Daytonski sporazum je funkcionirao nakon rata, kada su političke elite bile prisiljene na suradnju zbog pritiska međunarodne zajednice. Danas, kada toga više nema, političke elite vide neke separatističke politike – kazao je.
Ako postoji prednost političkih elita da surađuju, što bi međunarodni akteri morali forsirati, onda bi Bosna i Hercegovina mogla bolje funkcionirati kao država i uz Daytonsko rješenje, koje nije najbolje.
– Vjerujem da među običnim ljudima u BiH nema tako duboke podjele kakvu političke elite pokušavaju nametnuti i da bi ljudi, bez obzira u kojem dijelu BiH živjeli, bili spremniji na suradnju od političkih elita – prof. zaključio je Kamberović.
Na sjednici u Mrkonjić Gradu 25. studenoga 1943. vijećnici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da samo ZAVNOBiH i AVNOJ mogu predstavljati BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu u budućnost.
Odlučnost naroda
Ujedno, ovim aktima je izražena odlučnost naroda BiH da njihova država, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska, muslimanska i hrvatska, bude bratska zajednica u kojoj će vladati puna ravnopravnost svih Srba. , Muslimani i Hrvati bit će osigurani.
Na zasjedanju je izabrano izaslanstvo od 58 članova koje će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. studenog 1943. godine.
Ujedno je konstituirano i Predsjedništvo ZAVNOBiH-a od 31 člana, čiji je predsjednik Vojislav Kecmanović, liječnik iz Bijeljine.
U Mrkonjić gradu nalazi se Memorijalni muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i Dom ZAVNOBiH-a koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. godine u sklopu 30. obljetnica prvog zasjedanja.
Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBIH-a i to: prvi u Mrkonjić Gradu 25. studenoga 1943. (danas Dan državnosti BiH), drugi u Sanskom Mostu 30. lipnja 1944. i posljednji treći u Sarajevu 26. travnja 1945. godine.
