Treće javno predavanje iz ciklusa „Naše naslijeđe“ održano je sinoć u muzejskom aneksu Brusa bezistana u Sarajevu. dr. dr. Hana Younis, znanstvena savjetnica Instituta za historiju, dok je o Sarajevu kao centru obrtništva govorila mr. Moamer Šehović, muzejski savjetnik.
JU Muzej Sarajevo, kao čuvar kulturnog, materijalnog i nematerijalnog naslijeđa u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, od lipnja organizira ciklus javnih predavanja pod nazivom „Naše naslijeđe“ koji široj javnosti predstavlja različite segmente iz bogatog povijesti Sarajeva i njegove šire okolice.
Kako je najavljeno, velik broj posjetitelja ispunio je grandiozni prostor Bruce Bezistana kako bi čuli i saznali ono što nije dostupno na internetu, već vrijedni znanstveni istraživači traže u arhivskim fondovima, koristeći izvore koji otvaraju nove sfere razumijevanja. prošlost.
dr. Younis je dao izvanredne opise života Sarajlija i Sarajlija u periodu od 1850. do 1914. godine, govoreći o društveno-političkim i kulturno-demografskim promjenama kroz koje je prolazilo sarajevsko društvo, od naprednih tehnoloških promjena u sferi uvođenja telegrafa (1857), do osnivanja prvih tiskara, tzv Pečaćenje Soporona (1866.), pa prve kemijske čistionice za uklanjanje mrlja (1866.), prve telefonske stanice (1898.), do prvih urbanističkih planova i regulacije toka Miljacke.
Zanimljivo je da je prva fotografija u Sarajevu nastala 1855. godine, sa vjenčanja Daše Tanasić i Gavre Jelića, dok je prvi automobil Sarajevom provozao krajem 19. stoljeća, a prvi sportski trkaći automobil u grad je uletio godine. 1902. vozeći tada fascinantnih 46 km na sat (!), te da je u to vrijeme Sarajevo već imalo svoj privatni taksi registarske oznake 1, kojeg je unajmio egipatski princ za vrijeme svog boravka u Sarajevu.
Poseban naglasak dr. Younis je to stavio na “ekstravaganciju”, koja se smatrala nemoralnim ponašanjem koje šteti obitelji i zajednici, što je često bilo predmetom sudskih sporova. Primjerice, traženje alimentacije za djecu iz izvanbračnih zajednica, što je trebalo dokazivati na sudu jer su bile nezakonite. Kada bi par koji živi zajedno doselio u neko sarajevsko naselje, kada bi susjedi vidjeli da su nevjenčani, otišli bi gradonačelniku i prijavili ih.
dr. Younis je naveo i podatke o ženama koje su tražile novčanu naknadu za partnere koji ih nisu vjenčali iako su s njima stupili u intimne odnose i obećavali im brak, te da su žene u bogatim sarajevskim obiteljima sve svoje muževe u pisanoj prepisci oslovljavale s “dragi supružnik”. Predavanje je obuhvatilo zanimljivosti iz svakodnevnog života sarajevskih obitelji Bakarević, Zlatar, Kumasin, Hadžiristić, Jeftanović, Despić, Mutevelić i drugih do kojih se došlo istraživanjem arhivskih fondova u BiH, Turskoj, Austriji i dr.
Svoje predavanje upotpunila je do sada manje poznatim i neobjavljenim fotografijama koje najbolje prikazuju život Sarajlija na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a posebno zabavni život, kafane i zabavu, teferiće i izlete, kulturne manifestacije, balove i maskenbale.
Ciklus „Naše nasljeđe“ nastavlja se četvrtim predavanjem 19. rujna na temu sarajevskog antičkog naselja Acqua S, a predavač će biti prof. dr.sc. Salmedin Mesihović.
Namjera je da Muzej Sarajeva i dalje jednom mjesečno komunicira sa širom publikom, obrađujući teme iz povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti, arhitekture, kazališta, filma, glazbe, etnologije, antropologije, ali i drugih područja u znanstveno-popularni način, koji uključuju kulturno-povijesnu baštinu Sarajeva. Ova javna predavanja ne žele biti sama sebi, već je cilj približiti različite teme iz bogate povijesti sarajevskog kraja populaciji svih uzrasta.
Ovo predavanje pred prepunim gledalištem pokazalo je da interes publike postoji i da ovakvu informaciju, saznanja i rezultate povijesnih istraživanja treba dijeliti sa zainteresiranima i širom javnosti jer na taj način čuvamo i afirmiramo prave vrijednosti iz naše prošlosti, kažu u Muzeju Sarajeva.
