Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) objavila je ažurirani Crveni popis ugroženih vrsta na UN COP16 Summitu o biološkoj raznolikosti u Caliju, Kolumbija.
Brojne ptice, gmazovi, vodozemci i posebno drveće predstavljeni su u dokumentu koji je otkrio da od 166.061 vrste biljaka i životinja više od četvrtine – njih 46.337 – prijeti izumiranje.
Status zapadnoeuropskog ježa (Erinaceus europaeus) u Europi pomaknut je s razine najmanje zabrinutosti na razinu “gotovo ugrožene”, piše AFP. Uz dramatičan pad broja, znanstvenici se boje da će ježevi uskoro morati biti ponovno klasificirani kao ranjivi i na kraju kao ugroženi.
U Nizozemskoj su ježevi već na popisu ugroženih
Tijekom prošlog desetljeća broj ježeva se smanjio u više od polovice zemalja u kojima žive, uključujući Austriju, Belgiju, Dansku, Njemačku, Norvešku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. U Nizozemskoj su već na popisu ugroženih.
Izvješće Crvenog popisa procjenjuje da se nacionalno stanovništvo smanjilo za između 16 i 33 posto, pri čemu su neke regije poput Bavarske u Njemačkoj i Flandrije u Belgiji pale za 50 posto.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanje iz 2022. pokazalo je da se ruralna populacija ježeva smanjila za nevjerojatnih 75 posto od 2000., iako je urbana populacija pokazala manje znakove oporavka.
Ježevi, koji u prosjeku žive dvije do tri godine, ali mogu doživjeti i 10, razmnožavaju se nakon 12 mjeseci. U svakoj trudnoći ženke ježa rađaju tri do pet mladih, što nije ni približno dovoljno za održavanje njihove populacije.
“Ljudi su ježevi najgori neprijatelji”
Glavna prijetnja ježevima, kažu istraživači, je gubitak staništa zbog ljudske aktivnosti, a automobili su njihov najveći pojedinačni ubojica.
Još jedna prijetnja je gubitak zaliha hrane zbog upotrebe pesticida od strane farmera, vrtlara i vlasnika kuća. Oni ubijaju kukce, crve, puževe i puževe kojima se ježevi hrane ili izravno truju ježeve. Robotske kosilice također su se pokazale kao velika prijetnja jer njihove oštrice mogu smrtno ozlijediti stvorenja.
Stručnjaci su pozvali vlasnike kuća da puste živice da rastu, manje kose, koriste manje pesticida i čine stvari poput ostavljanja malih rupa u ogradama kako bi se ježevi mogli slobodno kretati s ulice i dvorišta u dvorište, kao i da odvode vodu i stvore mjesta gdje mogu skloniti se.
U divljini, ježevi, koji su aktivni noću, brane se od grabežljivaca kao što su jazavci, lisice ili sove smrzavajući se na mjestu kada im se približe.
“Ljudi su ježevima najgori neprijatelji. Iako će se svijet nastaviti okretati kada posljednji jež nestane, možemo li doista prihvatiti činjenicu da uzrokujemo njihovo izumiranje?”, kaže danska istraživačica Sophie Rasmussen.
Ponavljajući zahtjev znanstvenika da je potrebno zaustaviti i preokrenuti “katastrofalni” pad životinjskog i biljnog svijeta, Rasmussen kaže, govoreći o ježevima: “A ako dopustimo da bude tako loše s vrstom do koje nam je zapravo toliko stalo, što o svim vrstama do kojih nam nije stalo?”
