Broj kronične bubrežne bolesti (CKD) neprestano raste, a procjenjuje se da bi do 2040. mogao postati peti vodeći uzrok smrti, šef klinike za unutarnje bolesti SKB Mostar, prof. Dr. sc. Monika Tomic, uoči simpozija “Jesu li vam bubrezi zdravi? Rano otkrivanje, zaštitite zdravlje bubrega, “koji se održava u četvrtak na Medicinskom fakultetu, Sveučilište Mostara.
Tomic je istaknuo da oko 2,4 milijuna smrti nastaje godišnje zbog bolesti bubrega, što ukazuje na hitnu potrebu za globalnim strategijama u borbi protiv tih bolesti.
- Čak 10 posto odrasle populacije pati od neke kronične bolesti bubrega, a predviđa se da bi se broj u deset godina mogao povećati na 17 posto. U ovom trenutku, bolesti bubrega su 11. uzrok smrtnosti, ali procjenjuje se da će do 2040. godine doći na peto mjesto – rekao je prof. Dr. sc. Tomić.
Prema njezinim riječima, dijalizni centar trenutno dijalira u dvije smjene dijalize.
Dodala je da program transplantacije bubrega još nije u potpunosti zagovarao, već da je situacija slična u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najčešće je, kako kaže, obiteljske transplantacije, ali rijetke su.
Simpozij je naglasio potrebu za razvojem programa transplantacije u BIH.
SKB Mostar ima predispoziciju za pokretanje programa transplantacije
Dr. sc. Mladen Knotek sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da SKB MostAr, s obzirom na broj pacijenata, ima sve predispozicije za pokretanje takvog programa, ali da su potrebna određena organizacijska poboljšanja.
- Nema razloga da je u BIH godišnjoj transplantaciji bubrega toliko niska u odnosu na Hrvatsku, koja je bliska, a u usporedbi s većinom drugih europskih zemalja. Transplantacija je najjeftinija metoda zamjene bubrežne funkcije, najviše kvalitete i jedina koja može u potpunosti zamijeniti funkciju bubrega i omogućiti pacijentima da se vrate u normalan život – DR. sc. Knotek.
Dodao je da je ključno da su transplantacije u budućnosti bile od umrlih donatora, jer je broj potencijalnih davatelja i tijela značajno veći.
Profesor Dr. sc. Alemka Markotić, direktorica klinike za zarazne bolesti “Dr. Fran Mihaljević “u Zagrebu, istaknuo je da brojne zarazne bolesti utječu na bubrege.
- Tijekom pandemije koronavirusa, pored pluća, bubrezi su bili jedno od glavnih ciljnih tijela, tako da su pacijenti s kroničnim bolestima bubrega bili vrlo rizični. Zbog toga je to važna tema i vrijedan simpozij – rekao je dr. Markotični.
IZV. Prof. Dr. sc. Antonio Sesar, vice dekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta i inicijator simpozija, istaknuo je da je cilj ovog događaja podizanje svijesti među liječnicima, medicinskom osobljem i u cijeloj važnosti prevencije bubrega.
Najveći broj zatajenja bubrega pripada dobnoj skupini od 70 do 79
Prema Institutu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu. Ukupni broj zatajenja bubrega – akutni, kronični i nediferencirani – bio je 2.391 osoba (1.133 muškaraca i 1.258 žena). Najveći broj bolesnika pripada dobnoj skupini od 70 do 79. Stopa sposobnosti na 10 000 stanovnika je 11,1.
Broj smrti uslijed zatajenja bubrega bio je 364 (171 muški i 193 žene).
Prema podacima o kantonima, stopa smrtnosti na 10 000 stanovnika u velikoj je mjeri u bosansko-podrinji kantonu (4,1), kantonu Una-Sana (2.7), Hercegovini-Beretva Canton (2.3) i Posavina-doboj Canton (2.1).
Stručnjaci upozoravaju na važnost ranog otkrivanja bubrežnih bolesti i pravovremenog liječenja, a najčešći simptomi uključuju oticanje osoba i udova, povišeni krvni tlak, mučninu, anemiju i malcanost.
