Nacionalna i sveučilišna biblioteka BiH mogla bi zatvoriti svoja vrata nakon gotovo 80 godina postojanja, a preživjela je i agresiju. Posljedica je to teške financijske situacije u kojoj se nalazi ova izuzetno važna institucija za Bosnu i Hercegovinu.
25. kolovoza
Ukoliko im nadležni ne ponude rješenje, vrata Knjižnice bit će zatvorena 25. kolovoza, simbolično na dan kada je 1992. godine, tijekom granatiranja sarajevske Vijećnice, zapaljeno više od dva milijuna njezinih knjiga, spisa i publikacija. položaje VRS.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine (NUBBiH) prvobitno je osnovana kao Nacionalna biblioteka – središnja nacionalna knjižnica Uredbom o Nacionalnoj knjižnici Federalne Bosne i Hercegovine, objavljenom u Službenim novinama Federalne Bosne i Hercegovine, 10. 31, 1945. Osnivanjem Sveučilišta u Sarajevu 1949. godine javila se potreba za organiziranjem takve ustanove koja bi imala funkciju sveučilišne knjižnice, a koja bi bila i polazište za akademsko i stručno usavršavanje. Tako od 1951. godine Narodna knjižnica počinje obavljati funkciju sveučilišne knjižnice, au njezinim prostorima otvaraju se prve čitaonice namijenjene znanstvenim i obrazovnim potrebama.
Službena registracija novog naziva Nacionalna i sveučilišna biblioteka Bosne i Hercegovine izvršena je 1972. godine, a od 1992. godine nosi današnji naziv.
Većina njegovih korisnika su znanstvenici, profesori i studenti bosanskohercegovačkih sveučilišta, ali i studenti i istraživači regionalnih i međunarodnih istraživačkih centara i obrazovnih institucija. U listopadu 1995. godine u Službenom glasniku Republike Bosne i Hercegovine br. 37/95 objavljen je Zakon o knjižničnoj djelatnosti koji je temelj stručne djelatnosti, a na temelju kojeg Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine (NUBBiH) obavlja svoju djelatnost.
Najteže vrijeme
Tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva, u noći s 25. na 26. kolovoza 1992. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske granatirali su Vijećnicu u kojoj se tada nalazila knjižnica. Zbog toga je uništena mnoga njezina arhivska i knjižnična građa.
U ovom kulturocidu i razaranju zgrade Vijećnice stradala je i velika količina knjižnične građe, gotovo 2.000.000 knjižničnih jedinica. Unatoč razaranjima tijekom opsade Sarajeva (1992.-1995.), sačuvan je najvažniji dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice – posebne zbirke, 19.700 rukopisa i rariteta, koji svjedoče o multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti. Bosne i Hercegovine kroz stoljeća.
U posebnim zbirkama biblioteke nalazi se arhiv historičara Hamdije Kapidžića.
U poslijeratnom razdoblju Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine uspjela je obnoviti značajan dio fonda, ali pitanje trajnog smještaja biblioteke do danas nije riješeno. Trenutno se nalazi u krugu bivše kasarne “Maršal Tito”, današnjeg Kampusa Univerziteta u Sarajevu.
Shvaćajući važnost kontinuiranog obrazovanja i promjena u društvu, kao i promjena u modelu organiziranja i čuvanja znanja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine je 2000. godine osnovala Centar za permanentno obrazovanje knjižničara Bosne i Hercegovine kao jedan od 18 srodnih centara u jugoistočnoj Europi.
Promjene u načinima i modelima organizacije i poslovanja knjižnične djelatnosti uzrokovane razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija uvjetovale su procese modernizacije knjižnične djelatnosti. Tako su uz formalni ustroj Nacionalne i sveučilišne knjižnice (sektori i odjeli), Centra za permanentno obrazovanje knjižničara Bosne i Hercegovine, osnovani i drugi centri, odnosno odjeli i službe: Centar COBISS, Virtualna knjižnica Bosne i Hercegovine. i Hercegovina – VIBBH, Centar zaštite, zaštita i restauracija knjižnične građe, Ured CIP-a i dr.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine također je nositelj izrade CIP-a – katalogizacije u publikaciji. Istodobno u knjižnici djeluju nacionalne agencije za ISBN (International Standard Book Number), ISMN (International Standard Music Number) i ISSN (International Standard Serial Number).
Teško razdoblje
Uz osnovne i složene stručne knjižnične poslove, Knjižnica pruža i druge stručne usluge svojim korisnicima, digitalizira građu, organizira edukativne radionice, savjetovanja, predavanja, edukacije, izložbe i druge kulturno-informativne aktivnosti.
Nacionalna i sveučilišna biblioteka Bosne i Hercegovine u svojim digitalnim zbirkama, posebno zbirkama stare periodike i posebnim zbirkama, čuva i stavlja na raspolaganje bogatu kulturnu i umjetničku baštinu Bosne i Hercegovine, a neke od svojih eksponata (Salavatska zbirka „Delail el- hajrat” iz 1823. godine, “Die Großen Französische Impressionisten”), bile su u Kući europske povijesti sa sjedištem u Bruxellesu. “Die Großen Französische Impressionisten – Veliki francuski impresionisti” Fritza Novotnyja (Fritz), objavljen je 1952. godine u Beču. Riječ je o knjizi spašenoj od požara 1992. godine u Gradskoj vijećnici, jer su vidljivi pougljenjeni tragovi. Trenutno se u Kući europske povijesti nalazi publikacija “Das grosse Bruegel-Werk” Gustava Glücka, izdanje iz 1955. (tiskano u Beču i Münchenu).
No, unatoč neizmjernoj povijesnoj važnosti, NUB je posljednjih godina u situaciji da jedva uopće funkcionira. Gotovo 30 godina nakon rata vlasti još nisu preuzele osnivačka prava i obvezu financiranja iz proračuna, pa to čine uglavnom natječući se na javnim pozivima koje svake godine raspisuju institucije na različitim razinama vlasti.
Za rad Knjižnice na godišnjoj razini potrebno je blizu 1,35 milijuna maraka (oko 600.000 eura), a jedini ovogodišnji prihod bio je 220.000 maraka (110.000 eura) koje je Knjižnica dobila od Kantona Sarajevo.
Sufinanciranje ustanova
U Kantonu Sarajevo u svibnju je stupio na snagu zakon kojim su vlasti najavile preuzimanje obveze sufinanciranja sedam institucija od značaja za Bosnu i Hercegovinu. Tada je najavljeno da će iz proračuna Kantona Sarajevo dobiti novac za plaće i doprinose radnika te režijske troškove.
Prema tom zakonu, Ministarstvo za znanost, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo trebalo bi osigurati novac za sufinanciranje Nacionalne i Sveučilišne biblioteke, kao i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Preostalih pet ustanova je u nadležnosti Ministarstva kulture i sporta KS. Međutim, Knjižnica ovim zakonom nije profitirala, te je od Ministarstva nauke, visokog obrazovanja i mladih KS-a dobila isti iznos kao i prethodne godine, odnosno 220.000 maraka.
