Sankcije fizičkim i pravnim osobama s američke crne liste do sada su rezultirale zatvaranjem njihovih bankovnih računa, što je mjera koja je možda najviše “boljela” i izazvala najviše reakcija.
Svi rizici
Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić kaže za “Puls” da je primjena sankcija sastavni dio redovnog poslovanja svake pojedinačne banke i upravljanja rizicima.
– Sustav upravljanja rizicima u banci mora biti uspostavljen na način da uključuje sve rizike koje banka smatra značajnima i kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. Također uključuje procjenu rizika određenog poslovnog odnosa ili grupe klijenata, transakcije ili proizvoda. Uz primjenu domaćeg pravnog okvira, banke vode računa i o uvjetima za održavanje korespondentskih odnosa i sudjelovanja u platnom prometu s inozemstvom – kaže Mahmuzić.
Europska središnja banka je početkom lipnja prvi put u posljednjih pet godina snizila kamatne stope na 3,75 posto, što je nagovještaj popuštanja mjera za zaustavljanje inflacije. Mahmuzić pojašnjava da će daljnje korekcije visine kamatnih stopa biti vezane uz postizanje ciljane stope inflacije od dva posto, no ovogodišnje odluke ECB-a ostaju restriktivne.
– Više razine kamatnih stopa rezultiraju usporavanjem gospodarske aktivnosti. U protekle dvije godine pažljivo smo analizirali i procijenili efekte promjena na međunarodnim financijskim tržištima, te smo mjerama Agencije za bankarstvo FBiH uspjeli izbjeći značajne rizike rasta kamatnih stopa. Razine kamatnih stopa u BiH i FBiH ostale su stabilne zahvaljujući našem pristupu i specifičnim tržišnim uvjetima. Naglo povećanje kamata u EU nije se prelilo na naše tržište – kaže Mahmuzić.
Privremene mjere
Dodaje da su promjene kamatnih stopa zabilježene na kredite ugovorene s promjenjivom kamatom, ali da su banke, poštujući privremene mjere Agencije, odlučile da povećanje ne smije biti veće od dva posto.
– Prosječne kamatne stope za nove kreditne plasmane su u proteklih pet godina ostale stabilne, nisu se značajnije mijenjale – ističe Mahmuzić.
Preporuke MMF-a
Mahmuzić je komentirao i upozorenja MMF-a Bosni i Hercegovini. vlasti za smanjenje javne potrošnje.
– Stručnjaci MMF-a naglašavaju potrebu jačanja oblika ulaganja koji dugoročno mogu potaknuti ekonomske parametre. Pod pritiskom trenutnih okolnosti većina se zemalja odlučuje za poticanje potrošnje, što rezultira produljenim razdobljima povišene stope inflacije. U našem slučaju povećana izdvajanja za potrošnju potencijalno produbljuju neravnotežu novčanih tokova, omjera izvoza i uvoza, ne potiču gospodarski razvoj. Cilj je jačanje ekonomije i održivosti – kaže Mahmuzić.
