Iako je pritisak znatno popustio, stopa inflacije s 14,1 u siječnju prošle godine pala na trenutno podnošljivih 2,2 posto, još je prerano reći da smo je pobijedili.
Izjavio je to za “PulsAsfalta” direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić, podsjećajući da je inflacija rezultat vanjskih utjecaja i nije nastala kao rezultat domaćih poticaja u oblastima kreditno-monetarne politike.
– Dokazali smo da mjere naših institucija mogu imati efekte na stabilizaciju i u uvjetima kada je inflacija “uvozna”. A nakon očitog smanjenja inflatornih pritisaka tijekom 2023., bilo bi prerano proglasiti pobjedu. Danas možemo govoriti o očekivanoj održivoj stabilizaciji prilika u ovoj godini, ali ne smijemo zanemariti ni prisutne dugoročne neizvjesnosti na tržištima strateških dobara, energije i hrane – kaže Mahmuzić.
Platni promet
Zbog stabilnosti tržišta, kao i aktivnih mjera Agencije, Mahmuzić ne očekuje značajnije promjene kamatnih stopa, koje su uglavnom niže nego u drugim zemljama u okruženju.
Na primjedbe ekonomskih stručnjaka da su troškovi platnog prometa u BiH jako visoki, Mahmuzić odgovara da bi za detaljniju analizu bili potrebni podaci banaka pojedinačno iz regiona i EU, ali kao primjer navodi da cijene usluga za fizičke osobe u banci iz okvira grupacije sa sjedištem u EU niže u BiH nego u Hrvatskoj. Dodaje da znatni troškovi mogu nastati u međunarodnom platnom prometu.
Usklađivanje s europskim standardima za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti također je preduvjet za održavanje ili smanjenje transakcijskih troškova.
Siva lista
– To se mora dogoditi odmah. Ukoliko bi se Bosna i Hercegovina našla na “sivoj listi”, troškovi i ograničenja u obavljanju transakcija mogu porasti. Usporedno s procesima približavanja EU, ključni zadatak je integracija našeg platnog prometa u infrastrukturu EU. Uključivanje BIH u Jedinstveno europsko platno područje (SEPA) otvara prostor za dodatnu sigurnost i učinkovitost. Ne treba zanemariti ni druge koncepte brzih ili instant plaćanja, koji osim tehničkih pitanja uključuju i donošenje zakonskih rješenja – ističe Mahmuzić.
Preživljavanje i luksuz
Komentirajući činjenicu da ukupna kreditna zaduženja, koja su krajem studenoga iznosila oko 23,3 milijarde maraka, rastu i da su građani najviše zaduženi, Mahmuzić kaže da se naši ekonomski obrasci odnosno namjene kredita ne razlikuju bitno od zemalja EU. .
– Sa sigurnošću možemo reći da značajan broj građana osnovne financijske potrebe podmiruje putem kredita. Istodobno, kroz nenamjenske kredite dio građana zadovoljava i potrebe koje bismo mogli nazvati standardnim ili luksuznim potrebama. Raste udio odnosno uloga namjenskih kredita za podmirenje dugoročnih potreba, stambenih i hipotekarnih kredita. Naša stalna preporuka je usklađivanje potreba i financijskih mogućnosti. Kreditori su dužni voditi računa o platežnoj sposobnosti klijenata, a zaštita korisnika kredita je temeljni zahtjev – naglašava Mahmuzić.
Kontinuiran je rast ukupnih kredita gospodarstvu.
