U ljetu koje obara temperaturne rekorde, sve je više poziva na racionalno korištenje vode.
Redukcije dostave u Banjoj Luci, Kiseljaku i drugim gradovima već su na snazi, a u Mostaru ih najavljuju ukoliko se građani ne budu pridržavali upozorenja.
Sve se osuši
Rezultat je to povećane potrošnje za vrućih dana, ali i posljedica klimatskih promjena i smanjenog dotoka s izvorišta. Vijesti da izvori vode koji su desetljećima opskrbljivali stanovnike manjih mjesta diljem BiH presušuju, odnosno da više nisu dovoljni za svakodnevne potrebe, sve su učestalije.
Prošlo stoljeće obilježila je borba za naftu, au 21. stoljeću bit ćemo svjedoci borbi za pitku vodu, kaže profesor PMF-a UNSA Samir Đug.
Pojašnjava da je kvaliteta toliko ugrožena da je tek mali postotak ukupne količine slatke vode u svijetu pitki, a problem dodatno kompliciraju klimatske promjene.
– Sve je manje kvalitetnih izvora, jer sve što radimo ide u podzemne vode i zagađuje ih. Postoji nekoliko globalnih klimatskih scenarija o tome što će se dogoditi do kraja ovog stoljeća. Problemi koje sada imamo rezultat su globalnog zatopljenja, koje je nešto više od 1,5 stupnjeva, a najcrnje procjene govore da će globalna temperatura porasti za 5,5 stupnjeva. Idemo prema najgorem mogućem scenariju. Ako se ova projekcija nastavi, u idućih 20-25 godina mogli bismo doći u situaciju da nemamo dovoljno kvalitetne, pitke vode – kaže profesor Đug.
Toplinski val
Osim što se smanjuje ukupna količina oborina, toplinski valovi su jači i dugotrajniji, a izvore i rijeke nemilosrdno zagađujemo već desetljećima. Zbog toga se, upozorava naš sugovornik, polako prazne vodonosnici i podzemne zalihe vode.
– S količinama koje imamo, vodu uopće ne trebamo uvoziti i to radimo masovno. Kvalitetna voda kao turistički resurs prepoznata je u USK. Svijest ljudi o štednji vode kod nas se odavno oblikovala, a vidimo da njeno korištenje na takav način mijenja ukupno gospodarstvo – ističe Đug.
Sedmi u Europi
Iako je BiH s više od 9.000 kubika pitke vode po stanovniku najbogatija u regiji i sedma u Europi, stručnjaci upozoravaju da bismo se za nekoliko desetljeća, ne promijenimo li navike, mogli suočiti s nestašicom.
U nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ne možete uopće uživati u vodi. Dakle, to je turistički i gospodarski potencijal, kaže Đug.
