Hrvatska i dalje pribjegava prisilnom vraćanju izbjeglica i migranata, pristup pobačaju je i dalje ograničen, Romi i Srbi i dalje su diskriminirani, ali Vlada je poduzela korake u borbi protiv tzv. SLAPP tužbe protiv novinara i pooštrene mjere za borbu protiv obiteljskog nasilja, piše Amnesty International u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava za 2023. godinu.
Nasilno postupanje prema migrantima
Međunarodna nevladina organizacija za ljudska prava Amnesty International svake godine objavljuje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu i pojedinim zemljama.
Prema službenim podacima, broj ljudi koji su pokušali ući u Hrvatsku iz susjednih zemalja porastao je za 70 posto u odnosu na prethodnu godinu, a do studenog je zabilježeno više od 65.000 ulazaka, navodi AI u izvješću.
Humanitarne organizacije dokumentirale su kontinuirane nasilne povratke migranata i izbjeglica, uključujući nezakonita kolektivna protjerivanja, fizičko nasilje te policijsko ponižavanje i krađu.
Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije (CERD) u listopadu je zatražio od Hrvatske da zaustavi kolektivno protjerivanje i prisilno vraćanje migranata te istraži prekomjernu upotrebu sile protiv migranata i izbjeglica.
Tužbe protiv novinara
Što se tiče slobode izražavanja, AI navodi da se novinari koji istražuju organizirani kriminal i korupciju i dalje suočavaju s raznim oblicima uznemiravanja, uključujući i tzv. strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP).
AI prenosi podatke Hrvatskog novinarskog društva (HND) o 945 tužbi SLAPP-a protiv urednika i novinara, od kojih su većinu podnijeli javni dužnosnici.
S tim u vezi, AI podsjeća da je Vlada u prosincu usvojila Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, koji uključuje konkretne mjere za rano otkrivanje i odbacivanje tužbi SLAPP-a.
Kleveta je, prema AI-ju u izvješću, ostala kazneno djelo. Udruga navodi i da je Ministarstvo kulture i medija u srpnju predložilo nacrt zakona kojim se, među ostalim, nakladnicima i urednicima omogućuje da bez obrazloženja odbiju objavljivanje novinarskih izvještaja i nalažu im otkrivanje novinarskih izvora.
HND smatra da bi ovaj zakon ozbiljno ugrozio novinarsku slobodu i potaknuo medijsku cenzuru. Međunarodna federacija novinara pozvala je vladu da “preispita” prijedlog.
Pristup pobačaju
U izvješću se također navodi da u Hrvatskoj još uvijek postoje značajne prepreke u pristupu uslugama i informacijama o seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Odbijanje liječnika i klinika za izvođenje pobačaja zbog savjesti je rašireno, a postupak je posebno ograničen u ruralnim i gospodarski nerazvijenim područjima, ističe AI.
Nasilje u obitelji i dalje je sveprisutno, au rujnu je vlada najavila niz mjera za borbu protiv nasilja nad ženama. Te mjere uključuju izmjene i dopune kaznenog zakona, u kojima je ubojstvo žena klasificirano kao zasebno kazneno djelo, a pooštrene su kazne za silovanje.
Ženske udruge pozdravile su ove mjere i zahtijevaju da Vlada donese sveobuhvatni nacionalni plan za prevenciju i borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama u skladu s Istanbulskom konvencijom. Vijeće Europe je u rujnu zatražilo od Hrvatske povećanje broja skloništa za žene i pružanje druge pomoći žrtvama obiteljskog nasilja.
AI se u izvješću osvrće i na žrtve silovanja tijekom rata koje se suočavaju s brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava, tj. u podnošenju zahtjeva za priznavanje statusa civilne žrtve i prava na socijalne naknade.
Diskriminacija Roma i Srba
AI apelira na udruge za građanska prava, koje upozoravaju da su žrtve prisiljene priložiti ogromnu i teško dostupnu dokumentaciju i izjave svjedoka. Prema AI-ju, neki su podnositelji zahtjeva nepravedno odbijeni jer se sumnjalo da su povezani sa srpskim paravojnim postrojbama ili je počinitelj bio pripadnik hrvatskih snaga.
Romi su još uvijek izloženi velikom siromaštvu i žive u teškim uvjetima u segregiranim četvrtima i neformalnim naseljima bez odgovarajuće infrastrukture.
AI, pozivajući se na CERD, piše da su Romi i Srbi još uvijek izloženi rasnoj diskriminaciji, posebice u obrazovanju i zapošljavanju.
U poglavlju koje se odnosi na pravo na zdrav okoliš, AI piše da unatoč napretku i dobrim potencijalima u pogledu obnovljivih izvora energije, Hrvatska još uvijek uvelike ovisi o fosilnim gorivima.
No, prema AI-ju, hrvatski cilj da do 2030. poveća udio obnovljivih izvora energije na 36,4 posto ambiciozan je i viši od zadanog cilja EU-a od 32 posto.
