Samostalna izložba “Počimalja” Lale Raščić bit će otvorena 10. listopada u Zemaljskom muzeju BiH, najavili su organizatori.
Radovi umjetnice Lale Raščić predstavljaju jedan od najzanimljivijih autorskih opusa domaćih, međunarodno priznatih umjetnika srednje generacije. Samostalna izložba “Počimalja” u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu proširena je verzija izložbe “Smijeh Meduze” iz 2022. godine u Galeriji Nova u Zagrebu.
Uz međunarodno izložene radove iz ciklusa “Gorgo”, sarajevska publika ima priliku doživjeti novoreproducirane elemente projekta “Počimalja” u formatu performativne, audiovizualne instalacije, uz bogat popratni program javnih događanja. koji uključuje jedinstveni kolektivni casserole događaj: Casserole Summit. U postavu Narodnog muzeja, spajajući antički mit i lokalni folklor, Raščić gradi vizualno poetičan i semantički nabijen narativ o oslobađanju i otporu – oslobađanju od tradicije.
U tekstu o izložbi se navodi da će biti postavljena u dva izložbena prostora Zemaljskog muzeja. Projekt “Počimalja” izložen je u paviljonu Etnološke zbirke, au Paviljonu prirodnih znanosti, u prostoriji kolokvijalno nazvanoj “Zmijarnik”, izložen je ciklus “Gorgo” u čijem središtu je antički mit o Gorgoni Meduzi – obezglavljena antička htonska božica sa zmijama umjesto kose.
Koncept
Koncept počiva na premisi Meduze koja se ponovno ujedinjuje sa svojom odsječenom glavom.
“Počimalja” se temelji na umjetničinom istraživanju regionalnog folklora, ženske, glazbene prakse – “tepsijanja”. Tepsijanje je praksa pjevanja uz ručno okretanje bakrenog pladnja koju i danas prakticiraju uglavnom žene. Poteklo iz izrazito patrijarhalnih sredina, tepsijanje je omogućilo javno muziciranje žena. Iz narodne predaje Raščić posuđuje izraz počimalja, što označava ženu koja započinje pjesmu, pa joj se drugi pridružuju u višeglasju.
Koristeći pažljivo dizajnirane umjetničke objekte, slike, kolaže, crteže, zvučne i video elemente, izložba stvara kompleksnu imerzivnu instalaciju koja slojeviti povijesni prostor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine pretvara u svojevrsni laboratorij/Wunderkabinett.
Praksu pečenja Raščić tumači kao autentični izraz potisnute ženske subjektivnosti i protofeminističku gestu. Kontinuirano umjetničko istraživanje, koje Raščić naziva “Oslobodjenjem tradicije”, proučava tradicijske forme i kritički pristupa idejama folklora i folklorizacije kao sredstva repatrijarhalizacije i neoretradicionalizacije društva, te razmatra evoluciju tradicionalnih oblika oslobađajući ih normativnog kulturnog konteksta. Umjetnik se fokusira na akustičke specifičnosti te prakse, ali i na zaključke, dosadašnja istraživanja i terenski rad etnomuzikologa i folklorista, posebice rad austrijskog etnomuzikologa Franza Födermayra.
Također se navodi da Lala Raščić usvaja i doživljava vlastito iskustvo spravljanja tepsija u suradnji s tepsijaricom Azrom Pondro, a širi polje istraživanja u dijalogu s glazbenikom Damirom Imamovićem, etnomuzikolozima prof. Ivom Nenić, prof. Tamara Karača i prof. Mark Kölbl, tonski tehničar Hrvoj Nikšić, programer Branimir Štivić i bliska suradnja s Nerminom Bebom Alić iz Kazana, između ostalih. Ovakvo transgeneracijsko i transmedijsko povezivanje različitih aktera unutar umjetničkog projekta čini i umjetnicu Lalu Raščić “pochimaljom” – onom koja inicira proces suradnje i zajedničkog rada, što onda dodatno otežava polifoniju glasova različitih sudionika.
Lala Raščić
Lala Raščić multimedijalna je umjetnica rođena 1977. u Sarajevu, živi i radi u Zagrebu i Sarajevu. Raščić je studirao na ALU Zagreb i pohađao poslijediplomski studij Rijksakademie u Amsterdamu. Od 1998. godine izlaže u regiji i inozemstvu na nizu samostalnih i skupnih izložbi. U svom radu koristi se različitim obrascima materijalne i nematerijalne kulture u konstrukciji narativa koji se očituju u video performansima, nastupima uživo, audio-vizualnim projektima, instalacijama, objektima i crtežima, stoji u najavi izložbe.
