Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” održala je konferenciju za medije na kojoj je predstavila rezultate istraživanja javnog mnijenja o kvaliteti života građana u BiH i povjerenju građana u rad vlasti u BiH.
Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da su ključni problemi u BiH kriminal i korupcija (22,1%), loša politička situacija (18,6%) i nezaposlenost (16,6%).
S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH su bolja ekonomska situacija (32,5%), zdravlje (24,9%) te mir i sigurnost (22,5%). To znači da građani smatraju da korupcija i politička nestabilnost izravno ugrožavaju njihove najvažnije prioritete.
Povjerenje građana u institucije duboko je potkopano zbog sveprisutne korupcije i loše političke situacije. Većina građana ne vjeruje nikome u Bosni i Hercegovini. društvo (26,1%), a obitelj ostaje jedini stabilan oslonac u životu građana i jedina uživa veći stupanj njihovog povjerenja (24,7%). Ostali akteri imaju niži stupanj povjerenja, pri čemu državne institucije (7,4%) i policija (4,2%) imaju nešto viši stupanj povjerenja u odnosu na sve ostale aktere, ali još uvijek nizak, što pokazuje da postoji jaz između građana i vlasti.
Većina građana smatra da vlast radi samo za svoj interes (25,9%) ili da ne poduzima ništa (22,1%). To je zapravo jasan pokazatelj da vlasti ne rade na najvažnijim stvarima za svakodnevni život građana. Ocjenjujući rad svih institucija u BiH, na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i lokalnoj razini, građani su radu institucija dali jedva prolaznu dvojku. Građani su najvišu ocjenu, trojku, dali (grado)načelnicima i općinskim vijećima/skupštinama općina svojih lokalnih zajednica, što jasno govori da je lokalna razina vlasti ona koja uživa najveće povjerenje građana.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ne čudi zabrinjavajući podatak da gotovo polovina građana (44,3%) ozbiljno razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine. Značajna je razlika između mlađih i starijih građana, pri čemu su mlađi ljudi ozbiljno razmišljali o odlasku u 58,1% slučajeva, dok su stariji o tome ozbiljno razmišljali u samo 16,9% slučajeva. Visok postotak mladih koji razmišljaju o iseljenju ukazuje na veliku frustraciju i gubitak nade u lokalnim uvjetima. Ovi podaci ukazuju na nastavak već prisutnog trenda “odljeva mozgova”, koji dodatno slabi gospodarsku i socijalnu strukturu zemlje.
Posljednji lokalni izbori pokazali su da, unatoč općem nezadovoljstvu i dubokom nepovjerenju prema vlastima i političkim strukturama, građani BiH i dalje glasaju za iste političke stranke. Razlozi za takvo djelovanje mogu biti različiti i kreću se od visoke razine korupcije i zarobljenosti društva u vidu „popuštanja“ lojalnih stranačkih kadrova prema stručnim pojedincima, tradicionalne političke lojalnosti vezane uz etnički identitet, straha od promjena kojima političko vodstvo plaši birače retorikom zajednica straha i prijetnje, sveprisutnim zastrašivanjem i pritiskom na birače, sve do niske razine političke pismenosti.
Iako među građanima vlada opći pesimizam kada je u pitanju put kojim ide BiH, gdje većina građana (59,1%) smatra da se BiH kreće u pogrešnom smjeru, postoje pozitivni pokazatelji u pogledu podrške integraciji u Europsku uniju i NATO. . Sedam od deset građana, odnosno njih 70,4 posto, smatra da Bosna i Hercegovina treba postati članica Europske unije.
Značajne razlike postoje u smislu entiteta. Građani iz FBiH smatraju da BiH treba postati članica EU sa 79,5 posto, dok 55,1 posto građana iz RS smatra da BiH treba postati članica EU.
Također, šest od deset građana Bosne i Hercegovine, odnosno 60,1%, smatra da Bosna i Hercegovina treba postati članica NATO-a.
Građani u RS znatno manje smatraju da BiH treba postati članica NATO-a sa 23,2% u odnosu na 81,8% građana u FBiH.
Ovi podaci govore o težnjama građana za napretkom i integracijom u šire europske i međunarodne strukture, što može biti ključni pokretač političkih i društvenih promjena. Potpora europskim integracijama predstavlja temelj za stvaranje konsenzusa o prioritetima zemlje i potiče vlasti i političke vođe da rade na postizanju tih ciljeva.
Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u sklopu projekta “Civilno društvo za izborni integritet” koji financira Europska unija, a djelomično sufinancira Švedska.
