Muzej Sarajeva je prije više od desetak godina započeo arheološka iskopavanja i istraživanja na lokalitetu šireg područja Ilidže, nekadašnjeg sela Lužani, gdje se danas nalazi stambeni i parkovni prostor istog naselja. ime.
Arheološki tim predvođen dr. Esad Pašalić utvrdio je značajna arheološka i povijesna saznanja o postojanju starorimskog grada Aquae S.
Posljednjim georadarskim istraživanjima iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća utvrđeno je da se radi o mnogo širem lokalitetu, no nova istraživanja uz pomoć suvremenih tehnologija vjerojatno bi ukazala na još širi kompleks grada, kazala je za Fenu ravnateljica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč.
Ona je zajedno s prof. dr.sc. Nedavno je ovu stranicu posjetila Salmedina Mesihović s Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta.
– Utvrdili smo da na terenu ima još mnogo neistraženih dijelova i anomalija koji ukazuju da se radi o rimskom gradu koji “spava” ispod parkovskih površina i zgrada današnje Ilidže. Vrlo je važno da se novim georadarskim snimkama detaljno utvrdi stanje, kao i stanje već otkrivenih i konzerviranih objekata, o čemu će biti obaviještene nadležne institucije i službe radi preciziranja prijedloga novih smjerova i metoda istraživanja. . Riječ je zaista o vrlo potentnom arheološko-povijesnom, kulturnom, gospodarsko-turističkom potencijalu Sarajeva – kazala je.
– Prolazeći kroz šipražje na terenu, gotovo divljinu, prašumu koja je prekrivala zgradu A sa zidovima administrativnog urbanog središta Aquae S., toliko smo željni da se stvari promijene na bolje. Želimo otkriti ne samo tu zgradu, nego cijeli grad, stvoriti turistički centar, kulturnu bazu za nove generacije istraživanja, jer smo sigurni da u tome leži takva mogućnost u našem Sarajevu – mogućnost da budemo prepoznati kao povijesno središte rimske baštine ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire. Smatramo da su ovakvi projekti važni za kulturu sjećanja i za ekonomsku budućnost općine Ilidža, Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine – kazala je Indira Kučuk Sorguč.
Muzej Sarajeva mora nastaviti tamo gdje su stali njegovi prethodnici, smatra ona. Kao matična kantonalna ustanova trebala bi biti nositelj projekta otkrivanja, pronalaska i zaštite pronađenih predmeta.
Potrebno je, dodaje ravnatelj, formirati veliki arheološki park na otvorenom i tako uz sve mogućnosti suvremene tehnologije – iluminacijom, virtualnim projekcijama i drugim sredstvima prikazati rimski grad koji je imao više od pet tisuća stanovnika, očito izgrađen posve po uzoru na velike i druge gradove Rimskog Carstva.
Na današnjim stambenim površinama u lužanskom naselju Iližani nije moguće puno učiniti, ali je moguće u virtualnoj projekciji prikazati izgled prethodničkog naselja u tom dijelu.
– Današnjim objektima i stanarima ne može se ništa dogoditi; ono što možemo učiniti je prepoznati da možda postoje ostaci nekog kompleksa vezanog uz Aquae S. Uglavnom, važno je znati gdje se što nalazi u antičkom gradu i to tehnološki projicirati; otkriti mogućnosti korištenja nalaza koje imamo i novih koji će se sigurno pojaviti nakon ponovnog snimanja – zaključila je ravnateljica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč.
