Na današnji dan 1942. godine izveden je legendarni Igmanski marš, jedan od najpoznatijih i najpoznatijih pohoda iz perioda Narodnooslobodilačke borbe na našim prostorima i jedinstvena akcija te vrste u svijetu.
Naime, krajem siječnja 1942. godine, nakon okršaja na Pjenovcu i Bijelim Vodama, Prva proleterska brigada našla se u okruženju jakih njemačkih snaga u Rumunjskoj. Štab Prve proleterske brigade održao je savjetovanje u selu Sirijevići. Trenutno stanje ocijenjeno je vrlo nepovoljnim za brigadu: ofenziva neprijatelja s više strana; iznenadno osipanje domaćih ustaničkih snaga; brigada je ostala u planini zatrpanoj snijegom do pojasa. Donesena je odluka da se izvede opasno, ali jedino moguće kretanje. Trebalo je proći pored Sarajeva, preko Igmana, prema oslobođenoj Foči.
Minus 32 Celzijeva stupnja
Kolona od 500 boraca krenula je u marš 25. siječnja. Prelazak preko Igmana obavljen je u noći između 27. i 28. siječnja, na temperaturi od minus 32 stupnja Celzijeva, po dubokom snijegu. Nakon marša, četrdeset teško promrzlih boraca prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nesnosne bolove amputacije promrzlih dijelova tijela bez anestezije.
Grupa spomenika posvećena Igmanskom maršu u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom BIH, a sastoji se od deset spomen obilježja: Spomen piramida na Velikom polju, planina Igman, općina Trnovo; Spomenik na Velikom polju, planina Igman, općina Hadžići; Spomen kosturnica na Brezovači, planina Igman, općina Hadžići; Spomen obelisk na Brezovcu, planina Igman, općina Hadžići; Spomen obelisk na Velikom polju, planina Igman, općina Hadžići; Spomen obelisk u Osjeku, općina Ilidža; Spomen ploča Gubavac, općina Ilidža; Spomenik Vrelu Bosne, općina Ilidža; Spomenik na mostu u Reljevu, općina Novi Grad; Spomen obilježje Igmanskom maršu u Vogošći.
O ovom legendarnom maršu 1983. godine snimljen je film “Igmanski marš” u režiji Zdravka Šotre.
Rođen je Mozart, jedan od najvećih skladatelja u povijesti
1756. – Rođen je austrijski skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart, jedan od najvećih u povijesti glazbe. Već sa šest godina napisao je svoju prvu skladbu, Osmu sonatu, Devetu simfoniju, 11. oratorij i 12. operu “Jedna obična prijevara”. Kao “čudo od djeteta” obišao je veći dio Europe. Napisao je više od 600 djela, uključujući opere, simfonije, koncerte za klavir, violinu, flautu, klarinet, rog i druge instrumente, gudačke kvartete, kvintet klarineta “Mala noćna muzika”, sonate za klavir i violinu, kantate, mise “Requiem” , “Misa solemnis”, “Velika misa u c-molu”. Ostala poznata djela: opere “Figarova ženidba”, “Čarobna frula”, “Otmica iz Seraja”, “Don Giovanni”, “Tako sve rade”, “Idomeneo”, simfonije “Hafnerova simfonija” , “Linzerova simfonija”, “Praška simfonija”, “Simfonija u g-molu”, “Jupiterova simfonija”.
1775. – Na današnji dan rođen je njemački filozof Friedrich Wilhelm Schelling, jedan od tvoraca njemačkog idealizma. Djela: “Ideje za filozofiju prirode”, “O svjetskoj duši”, “Prvi nacrt sustava prirodne filozofije”, “Transcendentalni idealizam”, “Predavanja o filozofiji umjetnosti”, “Izlaganje mog sustava Filozofija”, “Bruno ili o stvarima prirodnog i božanskog principa”, “Filozofija i religija”, “Istraživanje suštine ljudske slobode”, “Filozofija mitologije”.
1814. – Umro je njemački filozof Johann Gottlieb Fichte, istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor na sveučilištima u Jeni i Eglangenu, rektor Sveučilišta u Berlinu. Djela: “Pokušaj kritike svake objave”, “Osnova cjelokupne teorije znanosti”, “Osnova prirodnog prava prema načelima teorije znanosti”, “Sustav moralne teorije prema načelima teorija znanosti”.
1823. – Rođen je francuski skladatelj Edouard Lalo (Edouard) španjolskog podrijetla, koji je skladao emotivna djela u romantičnoj maniri. Djela: opera “Kralj Isusa”, “Koncert za violončelo i orkestar u D-duru”, a najpoznatija je “Španjolska simfonija” za violinu i orkestar, koja je i danas popularno djelo standardnog repertoara.
Umro slavni talijanski skladatelj Giuseppe Verdi
1832 – Na današnji dan rođen je engleski pisac i matematičar Luis Kerol (Lewis Carroll), autor “Alise u zemlji čuda”. Njegovu prozu karakterizira humor i fantastika, po čemu je bliska potonjem nadrealizmu.
1885. – Rođen je američki skladatelj Jerome Kern (Jerome), otac mjuzikla, jedan od najznačajnijih američkih kazališnih skladatelja s početka 20. stoljeća. Napisao je više od 700 pjesama, a njegova opereta “Plutajuće kazalište” jedna je od najboljih u povijesti američkog kazališta. Skladao je i filmsku glazbu.
1901. – Umro slavni talijanski skladatelj Giuseppe Verdi (Giuseppe), koji je uz Nijemca Richarda Wagnera (Richard Wagner) najistaknutiji romantičarski operni stvaralac 19. stoljeća. Djela: opere “Nabucco”, “Traviata”, “Trubadur”, “Rigoletto”, “Bal pod maskama”, “Moć sudbine”, “Don Carlos”, “Aida”, “Othello”, “Falstaff” “.
1919. – Preminuo je mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prekretnicu u modernoj mađarskoj lirici. Djela: “Nove pjesme”, “Krv i zlato”, “O kolima Ilije Gromovnika”, “Htio bih da me vole”, “Ko me je vidio?”, “O mrtvačkoj glavi”.
1954. – Rođen Marinko Rokvić, bosanskohercegovački i srpski pjevač narodne muzike. Debitantski album objavio je 1974. godine, a već tri godine kasnije stekao je veliku popularnost nakon prvog nastupa na Festivalu narodne glazbe Ilidžan u Sarajevu. Rokvić je objavio ukupno dvadeset i jedan studijski album i brojne hitove među kojima su “Snegovi beli opet veju”, “Skitnica”, “Svađalice moja mala”, “Tražit ću oči zelene”, “Zanela me svetla veliko grada”, “Bolomio vetar” grane”, “Ne mogu voljeti drugu”, “Jedina moja”, “Nisi rođen za ljubav”, “Ljubav je staro srce para”, “Tri u jedan”… Preminuo je 6. studenog 2021. u 68. godini života.
Preminuo Srđan Aleksić
1980. – Umro je Eli Finci, jedan od najutjecajnijih jugoslavenskih književnih i kazališnih kritičara, sudionik NOB-a od 1941. godine. Finci je rođen u Sarajevu 28. marta 1911. godine, gdje je 1936. godine pokrenuo časopis “Brazde”. Nakon Drugog svjetskog rata bio je urednik časopisa “Borba” i “Književnost”, te direktor “Nolita”, “Jugoslovenske knjige” i Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu. Djela: kazališne kritike u zbirkama “Više i manje od života 1-5”, “Stvarnost i iluzije”, studija “Deni Didro”, eseji o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću. ..
1993. – Srđan Aleksić iz Trebinja preminuo je od povreda zadobijenih spašavajući svog sumještanina Bošnjaka Alena Glavovića. Srđan je svojim herojskim činom postao sinonim za prijateljstvo, bez obzira na vjeru i naciju. Naime, ratne 1993. godine, kada su četvorica pripadnika VRS-a počela maltretirati Glavovića prilikom legitimisanja na trebinjskoj pijaci, u pomoć mu je priskočio Srđan koji je umjesto Glavovića dobio batine od kojih je preminuo nakon šest dana u komi. .
2006. – Preminuo Nikica Kalogjera, hrvatski i jugoslavenski skladatelj i dirigent. Skladao je zabavnu i filmsku glazbu te glazbu za kazalište, televizijske drame i serije. Napisao je više od tisuću skladbi, a prvi album snimio je 1952. za diskografsku kuću “Jugoton” zajedno s legendom zabavne glazbe Ivom Robićem, s kojim je surađivao gotovo pola stoljeća. Svoj najveći uspjeh postigao je na Festivalu zabavne glazbe Split. I danas se pjevaju njegove pobjedničke skladbe sa Splitskog festivala kao što su “Maskara”, “Veslaj”, “Moje suze”, “Nono, dobri moj nono”, a pjesma “Nima Splita do Splita” postala je himna tog festivala. i grada Splita.
2023 – Umro je Aleksandar Saša Petrović, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih glumaca. Prvu glavnu ulogu ostvario je u filmu Srđana Vuletića “Teško je biti fin”, za koji je 2007. godine osvojio nagradu “Srce Sarajeva” za najboljeg muškog glumca na Sarajevo Film Festivalu. Veliku popularnost stekao je nakon uloga u kultnoj sarajevskoj predstavi “Audicija” i Caki u popularnoj glazbenoj komediji “Hajde da se volimo” s folk zvijezdom Lepom Brenom. Publici će ostati prepoznatljiv po ulogama u filmovima “Ničija zemlja”, “Ovo malo duše”, “Život radnika”, “Hajde da se volimo”, “Kuduz”, “Istočno od istoka” , “Prokleta Amerika”, “Gori vatra”, “Ljeto u zlatnoj dolini”, “Lud, zbunjen, normalan”, “Vratit će se rode”, “Nafaka”…
