Igmanska ratna džamija, smještena u gustoj šumi na raskrsnici puteva Kabalovo – Lasički i Hrasnički stan, autentičan je spomenik bosanskohercegovačke kulture.
– Igmanska ratna džamija izgrađena je tokom agresije na BiH i zločinačkog rušenja vjerskih objekata Islamske zajednice. Ova džamija simbolizira ustrajnost Bošnjaka u očuvanju svoje vjere i kulture.
Gradnja džamije trajala je od novembra 1993. godine do februara 1994. godine u zimskom periodu, u uslovima otežanog kretanja zbog snježnih smetova. S obzirom na ratne prilike, džamija je građena od drveta, a radove su izvodili Bošnjaci iz jedinica Prvog korpusa. Uz veliku volju i zalaganje, džamija je otvorena 5. februara 1994. godine – kazali su Feni iz Memorijalnog centra Sarajevo (MCS).
Igmanska džamija izgrađena je prema projektu Osmana Smječanina.
Duhovno uporište
Kako navode iz Memorijalnog centra Sarajevo, Igmanska džamija nije samo mjesto klanjanja namaza, već i duhovno uporište opstanka cijelog naroda, svjedok njegovog povijesnog trajanja, ali i obrazac suživota i dobrosusjedskih odnosa. .
Nakon rata, prva temeljita obnova Ratne džamije na Igmanu urađena je 2000. godine, u periodu od 26. jula do 2. augusta, pod nadzorom tadašnjeg komandanta 1. korpusa. Uslijedilo je uređenje njenog harema, elektrifikacija i izgradnja abdesta. Ova džamija, kao objekt od posebnog značaja, uvrštena je 2006. godine među objekte pod zaštitom kao kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine.
Memorijalni centar Sarajevo ima ključnu ulogu u očuvanju i promicanju kulture sjećanja, te kao takav redovno brine o Igmanskoj džamiji, uključujući krečenje i zamjenu dotrajalih drvenih dijelova.
Ta džamija je autentični spomenik kulture. Dok su druge džamije rušene i spaljivane, Igmanska džamija je građena.
I danas je u funkciji i služi kao vjerski objekt. Također, to je jedina od četiri džamije izgrađene u proteklom ratu u BiH koja je danas u funkciji. Tu se svakog prvog petka u mjesecu održava džuma namaz. Također, džamija je mjesto okupljanja planinara i turista koji posjećuju Igman. Iako nema stalni muzejski postav, njegova povijest čini značajan dio kulturne baštine, navode iz Memorijalnog centra Sarajevo.
U organizaciji Islamske zajednice u BiH, Ureda vojnog muftijstva i Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, uz podršku 2. rendžerskog puka OPS BiH i Memorijalnog centra Sarajevo, upriličen je vjerski program. godine pod nazivom „Odbrana Bosne i Hercegovine“ održava se svake godine u Igmanskoj džamiji. Ovaj program uključuje dovu (dova) za domovinu, džuma-namaz i hatma dovu šehidima Bosne i Hercegovine i okuplja hiljade posjetitelja.
Iz Memorijalnog centra Sarajevo ističu da je Ratna džamija duboko ukorijenjena u historiju i kulturu.
– Njegova simbolika, autentičnost i značaj za lokalnu zajednicu čine ga posebnim. Iako trenutno nema najavljenih projekata koji bi značajno promijenili njegov izgled ili funkciju, važno je razumjeti da bilo kakva dogradnja novih sadržaja ili promjena može narušiti njegovu autentičnost.
Džamija ostaje simbol vjere, borbe i ponosa. Njegov položaj na određenom mjestu dodatno naglašava njegovu važnost. Stoga svaki zahvat treba pažljivo razmotriti kako bi se očuvala njegova povijest i duh – ističu iz Memorijalnog centra.
Osim redovnog održavanja objekta, Memorijalni centar Sarajevo ove godine planira postaviti deset klupa i stolova na lokaciji Ratne džamije. Na ovaj način posjetiteljima će se omogućiti više prostora za odmor i druženje, a ujedno će se očuvati autentičnost džamije.
Na kraju, važno je da svaki budući projekt uvaži specifičnosti ovog mjesta i da mu se pristupi uvažavajući njegovu povijest i značaj, ističu u Memorijalnom centru Sarajevo.
Džamija na Igmanu vlasništvo je Medžlisa Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.
S obzirom na značaj džamije kao kulturnog i vjerskog spomenika, briga o njoj je svakako prioritet MCS-a, bez obzira na njen geografski položaj. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo iz 2011. godine, Fondu Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtvama genocida, sadašnjem Memorijalnom centru Sarajevo, data je dozvola za korištenje, zaštitu te održavati ratnu džamiju na Igmanu.
Memorijalni centar Sarajevo 24-satno obezbjeđuje džamiju, zajedno sa pratećim objektima, te vrši popravke objekta, plaćajući tekuće troškove održavanja opreme i komunalnih usluga.
Vjerski objekat
Koordinator rada džemata i predsjednik Džematskog odbora Igmanske džamije hadži Nurko Čaušević kazao je Feni da se, što se tiče vjerskih aktivnosti u Igmanskoj džamiji, svakog petka u mjesecu tokom cijele godine redovno održava džuma-namaz. održana i učena dova za domovinu Bosnu i Hercegovinu.
– Hatibi su istaknuti alimi sa područja Medžlisa IZ Sarajevo, kao i istaknuti alimi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Također, svakog prvog četvrtka u mjesecu održava se zikr koji vodi Haris ef. Hadžić, šejh nakšibendijske tekije i derviške tekije s Mejtaša – kazao je Čaušević.
Istakao je da se u mjesecu ramazanu tradicionalno 17. noć ramazana obilježava Bedrijin uk.
– Svakog prvog petka u kolovozu održava se središnji dio tradicionalne manifestacije „Obrana BiH – Igman“. Svrha manifestacije je evociranje sjećanja na teške godine borbe protiv agresora i upoznavanje mlade generacije sa značajem herojske borbe od 1992. do 1995. godine.
Džamija se prvenstveno koristi kao vjerski objekt, ali cijeneći njen povijesni značaj i ulogu, privlači brojne posjetitelje (turiste) iz Bosne i Hercegovine, ali i cijelog svijeta, koji žele pronaći mir u ovoj netaknutoj prirodi i prepustiti se molitva u ovoj našoj ljepoti – kazao je Čaušević.
Podsjetio je da je u Igmanskoj džamiji postavljena izložba kaligrafskih radova pod nazivom “Arapska kaligrafija u srcu Igmana” na kojoj su kaligrafske radove izložili mladi kaligrafi. Dodao je kako je ova izložba izazvala veliki interes javnosti i predstavljala je poticaj za dalju afirmaciju mladih Bosne i Hercegovine. kaligraf/umjetnik.
Ove godine obilježeno je 30 godina od izgradnje ove džamije, koja je prvi vjerski objekat izgrađen nakon priznanja nezavisnosti BiH.
– Ova džamija je prvi objekat izgrađen nakon priznanja nezavisnosti naše domovine. Kada su naši neprijatelji rušili sve oko nas i satirali svaki materijalni dokaz našeg postojanja, naši borci na Igmanu su odlučili sagraditi džamiju u kojoj će se širiti mir.
Svjedok jednog teškog vremena
To je dovoljno govorilo o razlici između nas i njih, između graditelja i rušitelja. Rekao bih da je u simboličkom smislu planina Igman bila naša tadašnja žrtva za opstanak i očuvanje Sarajeva, ali i Bosne i Hercegovine, jer bi njen pad ozbiljno ugrozio opstanak naše domovine. Zemlja je primila krv 416 šehida koji su na ovim prostorima dali svoje živote za obranu domovine. Zbog toga je njegov prostor poseban i blagoslovljen i na njemu se čini sedžda uz veliku zahvalnost Gospodaru svjetova.
Ova džamija i njena izgradnja podsjećaju nas i svjedoče da će, ma koliko teški bili uvjeti u kojima se nalazimo, želja za životom i ljubav prema vjeri i domovini prevladati – kazao je Čaušević.
Danas se o ovoj džamiji brine Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, odnosno Služba za vjersko-prosvjetne poslove koju vodi Abdulgafar ef. ja ću odrasti.
