Ekonomski rast BiH u ovoj godini trebao bi biti dvostruko veći nego 2023., inflacija bi trebala pasti sa 6,1 na oko 3 posto, a BDP bi s prošlogodišnjih 1,8 posto trebao porasti na 2,5 posto u 2024. godini, prognoze su iznijeli u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). na konferenciji za novinare u Sarajevu. Međutim, MMF upozorava na sve veću opasnost od proračunskog deficita, prekomjerne javne potrošnje i činjenice da je rastuće potrebe vlada teško zadovoljiti.
Nacionalni ključ
– Imamo nepotrebno veliku administraciju na svim razinama državnog ustroja, treba prijeći s riječi na djela i smanjiti troškove na svim razinama, jer jednostavno vidimo da se negdje po nacionalnom ključu ili eventualno stranačkoj pripadnosti poslovi dupliciraju ili povećavaju. komplicirana, što ne podrazumijeva samo broj zaposlenih nego i materijalna sredstva. Osim ovog oblika informatizacije, digitalizacije, imamo i neproduktivno zapošljavanje, što poskupljuje sve i iziskuje dodatna finansijska sredstva – kaže Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Analitičari MMF-a još su jednom upozorili na niske kamatne stope u BiH, što, po njihovom mišljenju, drži visoku inflaciju, ali Šain navodi da se svi mehanizmi iz Europe ne mogu linearno prenijeti na BiH.
Novac
– Za interne potrebe, izuzev nekih proračunskih i investicijskih fondova, uglavnom koristimo sredstva koja su već unutar BiH i sve banke u BiH su u principu izuzetno profitabilne. To znači da im zapravo ne treba onaj dio prihoda koji bi imali s porastom kamata. S druge strane, podizanjem kamata otežalo bi se i gospodarstvu i stanovništvu jer bi poskupjeli izvori financiranja – objašnjava prof. dr.sc. Željko Šain.
Ponder nije na domaćoj inflaciji, već pretežno na uvozu i poremećenim robno-novčanim tokovima koji su vezani uz međunarodne trgovinske odnose. Hvala MMF-u, ali povećanje kamata nije potrebno jer bi to narušilo postojeću gospodarsku situaciju, smatra Šain.
