General Hvo, Zlatan Mijo Jelić, koji je pobjegao u Hrvatskoj i protiv kaznenog progona Bosne i Hercegovine 2015. godine. Podignuo je jednu od najopsežnijih optužnica zbog ratnih zločina protiv Bosniak civila i zarobljenika rata nastavit će živjeti kao slobodan čovjek.
Ovu odluku danas je na službenoj web stranici objavilo županijsko državno tužiteljstvo u Zagreb -u. U izjavi priče, kaže se da je u 17. srpnja istraga protiv Hrvatskog državljanina rođenog 1970. godine inicirana zbog utvrđenih zločina protiv čovječnosti i međunarodnih zatvorenika – suspendirana zbog nedostatka dokaza.
Iako ga je obavijestio u izjavi, ne daje mu ime, Jutarnji Popis Neslužbeno otkriva da se suspenzija kaznenog progona odnosi na generala Hvo Zlatan Miju Jelića.
Tužiteljstvo u BIH -u je kazneni progon protiv Zlatan Me Jelića u listopadu 2020. godine. Položio se na Dorha, jer je Jelic koji je prethodno živio u BiH -u prešao u Hrvatsku i postao nepristupačan našim pravosudnim tijelima. Međutim, gotovo pet godina kasnije, Dorh je suspendirao kazneni progon protiv spomenutog generala.
Uoči 25. obljetnice Oluje, u ljeto 2020. Zlatan Mijo Jelić primio je predsjednika Zorana Milanovića od tadašnjeg i današnjeg predsjednika i predsjednika Brigade i specijalne policije HVO -a u izdanju Hrvatske. Ovaj skandalozni Milanovićev čin izazvao je brojna uvjerenja u našoj zemlji.
Za što je Jelic naplaćen?
Među tužiteljstvom BIH -a, krajem 2015. godine, potvrdilo je jednu od težih i opsežnijih optužnica za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, posebno u širem području Mostara. Međutim, nije dostupan pravosudnim tijelima BIH -a jer je trajno boravio u Hrvatskoj, a još jedna 2002.
Optužnica protiv Jelića, tužiteljskog ureda za BIH temeljila se na dokazima koje su Haaški istražitelji dobili za suđenje bosansko -hercegovinskim Hrvatsima – Jadranka Predivina i drugima, kao i za suđenje Mladenu, Touru i njegovom “bournalu”. Prlić i ostalih pet vojnih i političkih dužnosnika HVO -a Haški sud je uistinu osudio više od 100 godina zatvora.
U haaškom sucu Jadranka Prlić i drugo ime Zlatan Me Jelić, on navodi na nekoliko mjesta. U fusnotama, u 400. Haška presudna stanica kaže da je dokumentacija koju je Haag Jelić prikupio od 5. lipnja 1993. “U najmanje 235 puta,” naredio “slanje zatvorenika radova.
Naime, naime, o prisilnoj plaći zarobljenika u Bosnici kopanju rovova i drugih radova na borbenoj liniji prema srpskom položaju, s zatvorenicima izloženim križanju u kojem su ubijeni i ranjeni. U haaškoj presudi Prlić i drugi navode imena zatvorenika na prednjem dijelu Mostara, kao i imena zatvorenika na liniji razdvajanja, čija se ubojstva i rane izvršavaju u Haague postupku.
Koristeći dokumentaciju i dokaze koje je prikupio Haški sud, tužiteljstvo BIH 2015. godine podiglo je optužnicu protiv Zlatan Me Jelića za zapovjednu odgovornost. Optužnica je optužena za ratne zločine protiv čovječnosti počinjene ilegalnim nedostatkom slobode i zatvaranjem civila, naređujući prisilne zarobljenike i odgovornost za smrt i ranivši najmanje 40 frontalnih linija u Mostaru. Tužiteljstvo u BIH -u optuženo je za Jelića da je kao general vojne policije HVO bio izravno kompetentan za logor Heliodrom u Mostaru u kojem je HVO držalo oko 200 zatvorenika.
Iz priopćenja za javnost Sturo, nemoguće je otkriti što je sve Žo Zagreb od listopada 2020. godine. Poduzeo je kazneno progon Zlatana Me Jelića kako bi prikupio dokaze za ove teške inkriminacije, a više informacija na jutarnji list nije uspjelo dobiti od nevjerskih izvora u Dorh.
Dorh će obavijestiti tužiteljstvo o BIH -u o svojoj odluci o istrazi protiv generala generala HVO -a. Optužnica protiv njega u BiH ostaje na snazi. Ono što je sada jasno, je da Zlatana Miju Jelić neće izručiti Bosnu i Hercegovina jer ne postoji međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske o međusobnom izručivanju osumnjičenog ili ratnog zločina. Izručivanje ne bi bilo moguće da ovaj general HVO -a primljen u Hrvatskoj dobiva visoku odbranu, nije se odrekao državljanstva BIH -a.
Ranije je pobjegao
Usput, Zlatan Mijo Jelic je 2020. tužio je listu Jutarnija za tekst u kojem je optužnica u Bih o okolnostima svog odlaska iz BIH -a u Hrvatskoj, tražeći 100.000 kuna u ime nanesene mentalne boli. Tvrdio je da je slobodan čovjek u Hrvatskoj i da nitko ne bi trebao spomenuti ono što ga Bih naplaćuje. Općinski građanski sud u Zagrebu odbacio je većinu svojih optužbi, s objašnjenjem da su jutarnje novine precizno iznijele optužnice za BIH i haške kazne PRliću i drugima kao navode Dorha u Hrvatskoj da pokrene istragu.
Međutim, Sud, unatoč tome, Jutarnji popisuje Zlatan Mijija Jelic mora platiti 2000. godinu u ime države BiH, 2015. godine i da će se tada obnoviti državljanstvo BIH -a. Zlatan Mijo Jelic priložio je dokaze da se u Hrvatskoj preselila 2011. godine i da BIH određuje BIH 2002. godine.
