Hrvatska u 2040 skloništa koja ima može smjestiti manje od deset posto stanovništva, pokazuje izvješće Državne revizije o upravljanju i korištenju skloništa za građane.
Dobra vježba
Ta skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana, što je 9,5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, navodi se u izvješću.
Više od tri četvrtine prihvatilišta, njih 1637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu, gdje se može smjestiti 168.000 stanovnika glavnoga grada.
Gradovi uključeni u reviziju upravljaju s 476 skloništa, od kojih je 170 predano namjeni, piše Hina.
Kao primjer dobre prakse Revizija je navela Finsku koja uz Švicarsku ima najviše izgrađenih skloništa u Europi. Njegova javna skloništa mogu primiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna, a po potrebi u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni, s druge strane, kažu da svaka zgrada veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište.
Hrvatska je, otkriva Izvješće, miljama daleko od finskog standarda, ne zna broj ni stanje svojih skloništa, njezini zakoni ne definiraju što je javno sklonište.
Krajem 1998. godine ukinuta je obveza općina i gradova da grade javna skloništa, a kasnije i obveza investitora da grade skloništa pri izgradnji stambenih i poslovnih zgrada. Još kasnije je za investitore koji iz određenih razloga nisu bili obvezni graditi sklonište ukinuta obveza plaćanja doprinosa za njegovu izgradnju.
Revizijom je utvrđeno i da je Zakonom o sustavu civilne zaštite, koji je stupio na snagu 2015., propisano da općine i gradovi preuzimaju upravljanje i održavanje javnih skloništa na svom području, ali nije utvrđeno što se podrazumijeva pod javnim skloništem.
Utvrđeni propusti
Revizija je utvrdila niz propusta i nepravilnosti u upravljanju i korištenju skloništa, te je izdano 158 naloga i preporuka za njihovo otklanjanje. Između ostalog, preporučila je detaljan pregled i kontrolu javnih skloništa u vlasništvu i suvlasništvu gradova, ažuriranje evidencije skloništa, objavu podataka o njima na web stranicama gradova, kao i aktivnosti zaštite i spašavanja građana u slučajevima velikih nesreća i katastrofa te u otklanjanju posljedica terorizma i ratnih razaranja.
