Nedavno su pozornost javnosti u Hrvatskoj zaokupile dvije naizgled marginalne i naizgled nepovezane informacije, piše Jutarnje novine.
Jedna od novosti je da najveći distributer tiskovina Tisak više neće distribuirati tiskane novine i časopise (po kojima je Tisak dobio ime!) na još oko 3000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Prije su to, sjećate se, bile one plastične kućice u kojima su se prije tridesetak godina prodavale samo novine i časopisi, a onda mentol bomboni i svileni papir, sokovi i čokoladice, kondomi i baloni i kojekakve druge sitnice koje život čini više veselo – za razliku od novina. I sada je Tisak najavio da će ih, doduše, prodati, valjda iz milostinje, ali taj slabo prodavani, neprofitni “proizvod” od tiskanih listova neće isporučiti drugim trgovinama.
Inače, u anketi koju je tom prilikom objavio Index, na pitanje kupuju li novine na kiosku, 78 posto ispitanika odgovorilo je da ne. Naravno, razlog bi mogao biti nestanak velikog broja kioska. No, može se pretpostaviti da su sudionici ankete ipak mlađi jer je Index samo online. Rezultat je vjerojatno realno poražavajući, u smislu da je upitno kupuju li uopće novine.
Lako je zamisliti kakav je to udarac za tisuće zaposlenika koji žive od tiskanja tih nesretnih listova papira. Predsjednik HND-a ovom je prigodom upozorio kako bi ovakav potez Pressa značio da će “…iduće godine Hrvatska postati jedina zemlja EU bez novina na kioscima, građani bez pristupa općeinformativnim tiskanim izdanjima, a brojni novinari bez raditi”. Čini se da smo po tom pitanju još napredniji od potpuno informatizirane Švedske, u kojoj kioska odavno više nema, odnosno pretvorili su se u obične dućane poput Tiska, ali u njima se negdje u kutu pokraj izlaza još uvijek može naći tri ili četiri novine, piše. Jutarnje novine.
Male naklade
Očito će okorjeli čitatelji novina morati promijeniti navike ili trgovati. Teško će se odreći užitka da subotnje prijepodne provode uz kavu, listajući dnevne novine s ulošcima iz časopisa, čak i ako novine kupuju samo subotom i to u kvartovskoj samoposluzi. Dok ih još ima. Naime, u tome i jest poanta, odbijanje distribucije novina potkopava i slabi sam “proizvod”, odnosno same novine u papirnatom obliku, kojima je ionako drastično pala naklada u zadnjih desetak godina. Male naklade, pa čak i otkazivanje prodajnih mjesta siguran su put u propast.
Zanimljiva je i izjava poznanice, profesorice na fakultetu, da njezini studenti, generacija uglavnom dvadesetogodišnjaka, nikada nisu pročitali nijednu papirnatu novinu, odnosno tiskovinu.
Moja generacija pamti stotine tisuća primjeraka dnevnih novina. Što se u međuvremenu dogodilo da ih čitatelji ne kupuju? Previše je toga za nabrajati u ovako kratkom tekstu, jer odgovor na ovo jednostavno pitanje je sve samo ne jednostavan. No možda je za ovu priliku najvažnije istaknuti da se dogodila tehnološka revolucija koja je zahvatila i hrvatsko tržište (iako su tu vjerojatno presudni ekonomski i drugi razlozi). Novine su promijenile formu i sada su online, čitaju se na raznim platformama preko interneta, ako se uopće čitaju.
Samo što se s online formatom promijenilo puno drugih stvari. Primjerice, i oni mlađi će se sjetiti da su online novine u početku bile besplatne! Da, besplatno privući čitatelje u svoj novi obrazac. No ubrzo se pokazalo da je to neodrživo, jer netko treba platiti proizvodnju novina ili vijesti. Teško je duha staviti u bocu i ponovno početi naplaćivati sadržaj, ali najbolje su novine uspjele preživjeti.
Kako novine inače ne žive od pretplata i kupnji, oglašivači su postali sve važniji, kao iu tisku. No, da bi zadržale oglašivače, novine moraju biti profitabilne (ne čitane!), a to se postiže klikovima. A time se značajno mijenja priroda i značaj dnevno-novinskog medija. Jer sadržaj se mijenja, a mora biti što atraktivniji. S promjenom sadržaja mijenjaju se ne samo kriteriji objavljivanja, već i vrijednosti koje oni predstavljaju.
Atraktivnost novina nema nikakve veze s važnošću, povjerenjem i ugledom tog medija u društvu te s njegovom nekadašnjom funkcijom informiranja i obrazovanja publike.
Informacije o rangiranju
Bitna razlika između tiskanih novina i online verzije nije samo u sadržaju, već iu načinu funkcioniranja tog modela. Naime, nakon naslovnice s najnovijim vijestima i najavama slijede stalne rubrike o unutarnjoj i vanjskoj politici, gospodarstvu, kulturi, sportu i zabavi. Dok čitatelj dođe do kulture ili sporta, pročitat će barem naslove (Atomska bomba bačena na Hirošimu, Prvi čovjek na Mjesecu, Ubijen predsjednik Kennedy, Umro drug Tito). Danas više nije sigurno hoće li ga čitatelj pročitati, jer je drugačija hijerarhija u tzv. ozbiljnog tiska, pa je vijest o otkazivanju turneje Taylor Swift jednako rangirana kao i vijest o ratu u Ukrajini. Osim toga, višestruko su se povećali izvori informacija, to više nisu samo internetske novine, već brojne društvene platforme.
Ako je internet uništio ovaj model informiranja, zašto onda kupovati nešto što ne mora nužno značiti ni važnost ni istinu, a nudi se iu drugim medijima? Dodatno je pitanje koliko povjerenje danas uživaju novine. Stari model predstavljao je neupitan izvor, no s druge strane postojala je opasnost od informacijske centralizacije, posebice u totalitarnim režimima. Neovisni tisak bio je i ostao najpouzdaniji lijek za to, kao i za novi fenomen lažnih vijesti. lažne vijesti koje su oduvijek postojale, ali čije su masovno pojavljivanje omogućile samo nove tehnologije, piše Jutarnje novine.
Vrijeme balona
Mainstream mediji i dalje postoje, čak iu tiskanom obliku, ali pitanje je koji i koliki je to auditorijum. Zato su zanimljivi podaci o onim studentima ili mladim ljudima koji nikada u životu nisu pročitali papirnate novine. Uzmimo za potrebe teksta da su reprezentativni. Pitanje je odakle im uopće informacije i vijesti o svijetu, koliko su provjerene i istinite. I je li im to uopće važno sada, kada imaju priliku stvoriti vlastiti balon, zonu komfora iz koje ne moraju izlaziti? U principu, netko tko se zanima samo za sport ili modu, samo za kuhanje ili glazbu, može živjeti tako da zaobilazi ili tek marginalno registrira vijesti o ratu u Ukrajini ili bombardiranju Gaze.
No, bili oni informirani o svijetu ili ne, to je njihova budućnost u kojoj mreže i platforme, algoritmi i AI već mijenjaju živote njihove generacije, bilo da je riječ o odlučujućem utjecaju Tik Toka na rumunjske predsjedničke izbore ili ulozi društvenih mreža u ponovnom osvajanju administracije Donalda Trumpa.
Što je takvih mjehurića više i što su zatvoreniji, to je veći prostor za utjecaj novih tehnologija na odluke koje mijenjaju svačiji život.
I da se vratimo Tisku, istiskivanje tiskanice iz distribucije nije nimalo marginalna vijest u ovim uvjetima. Naprotiv, to je dio vrlo pojednostavljeno opisanog scenarija kraja informacijskog modela, piše Jutarnje novine.
