“Svijet i sve što on nosi” originalni je engleski naslov romana Aleksandra Hemona, koji je na njemački preveden kao “Die Welt und alles, was sie enthält”, u međuvremenu je ugledao svjetlo dana na bosanskom jeziku u izdanju Buybook pod nazivom “Beyturan i Rose”.
Haemon, ponosno pokazujući sve tri knjige, za DW kaže da mu se najviše sviđa naslov na bosanskom. Na pitanje koliki je utjecaj autora na prijevod i zašto se roman tako ne zove na drugim jezicima, odgovara: „Naravno da autor ima utjecaja na naslov knjige, pogotovo u originalu. To s bejturanom mi je bila najvažnija ideja, ali pelin je ružna riječ na engleskom, odnosno riječ s negativnim prizvukom, pa sam se dogovorio s američkim izdavačem da se zove kako se zove.
Rad na knjizi trajao je 12 godina
Hemon, koji sve svoje knjige piše na engleskom, smatra se jednim od najvažnijih suvremenih američkih pisaca ne samo u Njemačkoj. Njemačka kritika novi roman ocjenjuje kao vrhunac Hemonova pripovjedačkog talenta. Priča je to o Rafaelu Pintu, sefardskom Židovu iz Sarajeva i Osmanu, Bošnjaku, koji se susreću na prvoj liniji bojišnice tijekom Prvog svjetskog rata i zaljubljuju jedno u drugo. Zajedno uspijevaju preživjeti rat. Ali nakon rata pali su u ruke špijuna i boljševika i stigli čak do Šangaja u Kini.
Kazališne predstave u Jajcu
„Otac“ donosi univerzalnost teme starenja, gubitka pamćenja i dostojanstva
“Proveo sam jako dugo vremena pišući ovu knjigu, jer je zahtijevalo puno istraživanja i čitanja drugih knjiga. Drugačije je nego kad pišeš autobiografske stvari, koje jednostavno znaš”, kaže. Dodaje kako je u početku mislio da Rafael i Osman trebaju biti samo prijatelji. “Međutim, u jednom sam trenutku došla na ideju da se zaljube jedno u drugo. Za mene je ta knjiga svojevrsni esej ali i ljubavni ep, čiji je glavni junak Rafael koji zna voljeti i voljeti. Dakle, poruka knjige je da ljubav sve pobjeđuje. Drago mi je da je to prepoznato i da knjiga izaziva toliku pažnju”.
Život u Berlinu zadnjih godinu dana
Hemon, kojeg prijatelji od milja zovu Saša, i sam je bio izbjeglica. Početak rata u BiH Sarajliju, rođenog 1964. godine, gdje je studirao književnost i gdje je počeo raditi kao novinar, zatekao je kao stipendist u Americi, u Chicagu. Ostao je tamo i obećao sebi da će nakon pet godina početi pisati na engleskom. I otišlo je za njegovu olovku. Proslavio se romanima “Pitanje o Brunu”, “Lazar”, “Knjiga mog života”, “Moji roditelji” i drugima. Danas predaje na prestižnom američkom Sveučilištu Princeton, ali i piše scenarije, eseje i kolumne.
Posljednjih je godina nekoliko puta boravio u Berlinu, uglavnom kao gost na tamošnjim književnim festivalima. No, ove godine si je, kaže, priuštio odmor i uzeo akademski dopust. Radi na novim projektima, predstavlja svoju knjigu, u Münchenu ili u Sarajevu s Damirom Imamovićem, u Berlinu u Ambasadi BiH, a svojim DJ partyjima zabavlja Berlinčane. Berlin mu se, kaže, sviđa jer u tom gradu ima puno prijatelja.
Politička situacija u svijetu jako ga brine
U mnogim prilikama Hemon se rado politički iskazuje. Kaže da je demokracija u Americi i Europi “dosla do svojih granica” i da je “bilo dobro dok je hijerarhija unutar sustava funkcionirala”. “Sada se razvija kontrademokratski instinkt. Dugo su kapitalizam i demokracija bili isto, ali to više nije slučaj. Kapitalizam bez demokracije djeluje u Kini, Rusiji i dijelom u Singapuru. Ali i u Americi se netko dosjetio da možeš biti multimilijarder i ako nisi demokrat, najbolji primjer za to je Elon Musk”.
Posebno ga zabrinjava situacija u Americi, smatra da se tamošnji problemi ne mogu riješiti unutar postojećeg političkog sustava, bez obzira tko pobijedi na izborima u studenom.
Situaciju u BiH ocjenjuje ovako: “Trenutna situacija je vrlo komplicirana. Rusiji odgovara da bude bijela na Balkanu, a Zapad nema puno vremena da se bavi time, a ne voli posebno muslimane. Ne mislim da će biti novih sukoba, ali će tenzije rasti”.
Preko ljeta će, kaže, otići na jug, prvo na Korčulu s obitelji, sredinom kolovoza će nakratko spakirati stvari u Berlin pa doma u Ameriku.
