Nakon što su krajem prošle godine završeni radovi i puštena u promet stolačka obilaznica, čime je riješeno “usko grlo” na magistralnoj cesti Stolac – Neum, sljedeće godine slijedi nova faza ovog velikog infrastrukturnog projekta.
Stara cesta
Kako nam je otkrio Stjepan Bošković, načelnik općine Stolac, planirano je proširenje ceste od posljednjeg kružnog toka na obilaznici prema staroj cesti, odnosno Drenovcu.
– Da bi to bila prava magistralna cesta, još moramo modernizirati taj dio, pa slijedi nova faza radova gdje će se taj dio ceste, do skretanja za Kruševo, proširiti, a duga je otprilike dva kilometra. Vjerujem da će radovi krenuti odmah početkom iduće godine, tako da ćemo do ljetne turističke sezone 2025. i taj dio riješiti – rekao nam je Bošković.
Potvrdio nam je da je izgradnja ceste Stolac – Neum, koja je puštena u promet prije dvije godine, kao i obilaznice, gradu na Bregavi donijela ogromne koristi.
– Taj doprinos je ogroman u ukupnom razvoju Stoca. Puštanjem u promet cesta i obilaznica, koje su, rekao bih, jedna cjelina, Stolac je dobio sasvim drugačiju sliku kada je u pitanju promet ljudi, ali i robe. I u turističkom i u gospodarskom smislu napravljen je veliki iskorak i to smo očekivali – rekao nam je Bošković.
Povećani promet
Ustvrdio je da je Stolac, koji je bio prometno izoliran, ovom cestom postao svojevrsno prometno čvorište.
– Recimo, od Stoca, preko Neuma, do Dubrovnika, to je najbliža cesta, s najmanje graničnih prijelaza, a, s druge strane, Stolac se otvorio kada je u pitanju cestovna komunikacija sa Sarajevom, Mostarom ili Međugorjem. Definitivno je povećan promet i osobnih vozila i turističkih autobusa, a ta cesta nas je otvorila – naglasio je Bošković.
Tri desetljeća
Inače, cesta Stolac – Neum svečano je otvorena i službeno puštena u promet 30. lipnja prošle godine. Na izgradnju ove ceste duge 36,5 kilometara Neumljani i Stočani čekaju više od tri desetljeća. Ukupna vrijednost ovog projekta, uključujući sredstva iz federalnog proračuna, vlastita sredstva JP “Ceste FBiH”, te kreditna sredstva i troškove eksproprijacije, iznosi 96,5 milijuna KM.
