Građani Bosne i Hercegovine najviše vjeruju medijima (61,8 posto) i vjerskim zajednicama (56,7 posto), dok najmanje povjerenje građana imaju političke stranke i političari (16,6 posto).
Rezultati su istraživanja koje su od 21. ožujka do 11. travnja proveli Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini i Udruga BH novinari na uzorku od 516 ispitanika.
Ankete su pokazale da građani vjeruju nevladinom sektoru s 44,4 posto, međunarodnoj zajednici s 45,8 posto, a institucijama vlasti općenito s 43,1 posto.
U odnosu na 2023. godinu, povjerenje građana u medije smanjeno je za 5 posto, au međunarodnu zajednicu – u Republici Srpskoj čak polovina ispitanika ne vjeruje međunarodnoj zajednici.
Sloboda medija
Jedan od glavnih zaključaka ovogodišnjeg istraživanja je da više od polovice ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna, njih 54,3 posto.
Kada je riječ o entitetima, u RS svega 37,6 posto ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna, a nešto manje od 30,9 posto da je prisutna u potpunosti. U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) značajno veći udio ispitanika nego u RS smatra da je sloboda medija djelomično prisutna (63,8 posto), dok samo 10,7 posto smatra da je prisutna u potpunosti.
Ispitanici su gotovo jednako zadovoljni radom medija i novinara u odnosu na 2023. godinu. U ovom dijelu ocjene u entitetima značajno se razlikuju: u RS-u je dvije trećine ispitanika nezadovoljno radom medija i novinara, odnosno 65,8 posto. U FBiH je zadovoljstvo radom medija i novinara poraslo za 10 posto.
Većina ispitanika smatra da je politička ovisnost najveća prepreka slobodi medija (57,7 posto), a slijedi opća politička klima s 32 posto. Prema mišljenju građana RS-a, dvije glavne prepreke slobodnom novinarstvu su politička ovisnost (52,2 posto) i financijska ovisnost (37,6 posto). U FBiH 59,7 posto ispitanika kao prepreku slobodnom novinarstvu prepoznaje političku ovisnost, kao i opću političku klimu (28,8 posto).
Velika većina stanovnika BiH ne odobrava bilo kakav oblik nasilja nad novinarima – 87,4 posto ispitanika, ali ipak 12,6 posto ispitanika smatra da su “u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani”. U RS više od četvrtine ispitanika i dalje odobrava nasilje nad novinarima – 26,4 posto ispitanika, što je značajno manji postotak u odnosu na 2023. godinu (74,1 posto) i dalje je zaista zabrinjavajući podatak. U FBiH 5,2 posto ispitanika odobrava nasilje.
Polovica stanovništva
U cijeloj Bosni i Hercegovini zabrinjavajuće je velik broj građana koji nisu upoznati s inkriminacijom klevete u RS-u – čak 40 posto ispitanih. Gotovo polovica stanovnika RS-a nije upoznata s inkriminacijom klevete u tom entitetu, au FBiH taj postotak iznosi oko 34 posto. U oba entiteta građani su svjesni negativnih posljedica inkriminacije klevete – u RS to mišljenje dijeli 30,9 posto ispitanika, au Federaciji 39,9 posto.
Kao prvi izvor informacija, TV polako gubi primat nad ostalim medijima na području Bosne i Hercegovine. TV kao prvi izvor koristi 39,7 posto građana, a veća polovica koristi internet 38,6 posto te društvene mreže 18,4 posto. U RS-u internet je prvi izvor informacija za 59 posto ispitanika, zatim društvene mreže (28,7 posto), dok samo 18,5 posto ispitanika koristi TV u informativne svrhe. TV je i dalje dominantan izvor informacija za 51,5 posto ispitanika u FBiH, zatim internet sa 31,6 posto, te društvene mreže sa 13,2 posto, javljaju BH novinari.
