Nakon završetka parlamentarnih izbora i formiranja nove vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem, Hrvatsku očekuju još jedni izbori.
Hrvatski građani imat će 9. lipnja priliku birati 12 zastupnika u Europskom parlamentu. O tome smo razgovarali sa saborskim zastupnikom, glasnogovornikom koalicije Mozemo i nositeljem te liste za Europski parlament Gordanom Bosanecom.
HDZ je ponovno uspio formirati većinu za sastav Vlade Hrvatske. U kojoj se mjeri rezultati nacionalnih izbora mogu odraziti na izbore za Europski parlament s obzirom na kratak vremenski razmak između njih?
– Blizina nacionalnih i europskih izbora sigurno će utjecati na rezultate europskih izbora. Prije svega, moguće je da ljudi zasićeni nacionalnim izborima neće izaći u tolikom broju na europske izbore. Drugo, mnoge su se stranke u ovom kratkom postizbornom razdoblju kompromitirale, prevarile birače i dale podršku HDZ-u ili se posvađale oko mjesta na listi za EU izbore. Vjerujem da će birači kazniti takvo ponašanje. Jedna smo od rijetkih parlamentarnih stranaka koja se nije kompromitirala i ostala dosljedna biračima.
Najveći problem izbora za Europski parlament diljem Europe je slaba izlaznost, a ni Hrvatska nije bila iznimka. Kako mobilizirati birače da izađu na te izbore?
– Hrvatska je već više od 10 godina u EU. Siguran sam da građani u Hrvatskoj danas mnogo više “osjećaju” EU nego prošlih godina. Individualna kućanstva dobila su svojevrsne poticaje za energetsku obnovu kuća/zgrada, poljoprivrednici dobivaju potpore, mladi intenzivno koriste Erasmus program i studiraju diljem Europe, uređenje Zagreba ne bi bilo bez EU fondova, mnogi su se odlučili preseliti u drugi Zemlja EU, a danas bez pretjeranih prepreka putujemo po EU. Vjerujem da sve to potiče ljude da izađu na izbore jer ne zagovaraju sve stranke jednaku politiku u EU. Neki naši politički protivnici spomenute politike žele usmjeriti u smjeru od kojeg naši sugrađani, ali i ostali građani EU ne bi imali prevelike koristi, već pogoduju određenim interesnim skupinama.
Koliko je važno da u Europskom parlamentu postoji jedna zelena opcija iz Hrvatske? Što će biti vaš fokus ako dobijete povjerenje birača?
– Uvjeren sam da postajemo europska parlamentarna stranka. Vrlo je važno da je hrvatski zeleno-ljevičarski glas prisutan u EU parlamentu, kao dio Europske zelene grupe, kako bi utjecao na europske politike iz perspektive Hrvatske, ali i iz perspektive Zapadnog Balkana. Fokus će nam biti na jačanju željezničke infrastrukture, nastavku borbe protiv klimatskih promjena, snažnijoj potpori malim i srednjim poljoprivrednicima u smislu subvencija i ublažavanju administrativnih zahtjeva kojima moraju opravdati sredstva, povećanju ulaganja u izbor obnovljivih izvora energije i sufinanciranje tvrtki koje rade na obnovljivoj tehnologiji, ali bavit ćemo se i stambenom politikom u smislu izrade europskog stambenog plana koji bi konačno olakšao rješavanje stambenog pitanja za mlade. Konačno, u parlamentu ćemo biti brana radikalnoj desnici koja želi zaustaviti Europu koja se zalaže za solidarnost, vladavinu prava i ljudska prava.
Mnoge analize govore o strahu da će se Europa jako okrenuti desnoj opciji, što pokazuju i rezultati nacionalnih izbora u pojedinim zemljama. Je li taj strah opravdan i koliko su desne opcije moćne?
Strah je opravdan. Nažalost, radikalne desne opcije dobile su krila u nekim članicama EU. Posebno je zabrinjavajuće što je skupina ljudi dala signal da je spremna s radikalnom desnicom formirati većinu u parlamentu. To bi bilo toksično za budućnost EU. Zanimljivo je da desnica na ovim izborima više ne govori o izlasku iz EU. Ako se sjećate 2019., Brexit je bio vruća tema. Danas nikome na desnici ne pada na pamet zagovarati izlazak iz EU. Sada se skrivaju iza izraza “suverenitet” i zapravo žele raditi na slabljenju EU. Ne mogu reći koliko je važno da birači ne nasjednu na tu manipulaciju, kao što su nasjeli na Brexit, da 9. lipnja izađu na izbore i glasaju za one opcije koje neće dovesti EU u slijepu ulicu.
Europska unija se u posljednje vrijeme često sastaje s Bosnom i Hercegovinom po pitanju europskih integracija, pa su na kraju otvoreni pregovori za pristupanje EU. Kakva je pozicija “Mozema” na europskom putu BiH i je li izgledno da će se u skorije vrijeme otvoriti pregovaračka poglavlja?
Snažno podržavamo ulazak BiH i ostalih zemalja regije u EU. Na proces proširenja gledam iz vlastitog iskustva rada u civilnom društvu prije nego što sam ušao u stranačku politiku. Proširenje je jedinstvena prilika za razvoj i demokratizaciju zemlje. Hrvatska je procesom proširenja postala bolja zemlja za život. Zato ću se u Europskom parlamentu zalagati da se da veća prilika progresivnim, europskim snagama u BiH da se više uključe u proces EU integracija i da što prije ispune kriterije za punopravno članstvo.
Opća skupština UN-a nedavno je usvojila Rezoluciju kojom je 11. srpnja proglašena Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a Hrvatska je bila jedan od supokrovitelja te rezolucije. Iz Srbije i Republike Srpske mogle su se čuti izjave da Srbima žele staviti etiketu “genocidne nacije”, iako u samoj preambuli stoji da je krivnja za genocid individualna, što je jasno i međunarodnopravno. Što mislite koji je uzrok zaoštravanju retorike u regiji?
– Genocid u Srebrenici je civilizacijska tragedija i sramota koja se dogodila nama u Europi – nažalost i nakon iskustva Drugog svjetskog rata. Taj genocid je doista detaljno dokumentiran, činjenice su utvrđene, postoje jasne sudske presude koje su to potvrdile. Nezamislivo mi je da neki političari to i danas negiraju i koriste za zaoštravanje svoje retorike. To nam govori da je potrebno još mnogo truda da ljudi, a posebno političari s ovih prostora, shvate da su takve politike pogubne i pogubne za vlastite narode. To nam govori da naša društva još uvijek, nažalost, čekaju neke hrabrije i poštenije politike. Iako nije usporedivo ni na jednoj razini, ovdje želim reći koliko su različite, poštene i hrabre politike moguće.
Mali primjer je kako smo mi u gradu Zagrebu uspjeli postaviti spomen ploču Aleksandru i Mariju Zec, mučki ubijenim 1991. godine u Zagrebu. Tim činom nismo umanjili činjenicu da su mnogi ljudi izgubili živote u napadu četničkih snaga na Hrvatsku i konkretno na Zagreb. Ovim činom nije relativizirana odgovornost agresora u ratu. Dapače, Zagrepčanke i Zagrepčani su podržali taj čin i time pridonijeli zatvaranju jedne sramotne ratne epizode. Genocid, ratni zločini, likvidacije ne mogu se opravdati ni u jednom društvu, ni u jednom svijetu, ni u jednom svemiru.
