Novi iznos, koji je za 10,7 milijardi dolara veći nego 2022., uvelike je potaknut naglo povećanim proračunima za obranu u SAD-u, posebno tijekom razdoblja šire geopolitičke neizvjesnosti uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu i ratom između Izraela i Hamasa.
Svih devet svjetskih nuklearno naoružanih nacija troši više nego prije, a procjenjuje se da je Kina drugi najveći potrošač s proračunom od 11,9 milijardi dolara – iako je ukupni iznos Pekinga znatno ispod 51,5 milijardi dolara koliko se pripisuje SAD-u.
Rusija je treći najveći potrošač s 8,3 milijarde dolara, a slijede je Velika Britanija (8,1 milijarda dolara) i Francuska (6,1 milijarda dolara), iako su procjene za autoritarne države ili tri zemlje s neprijavljenim nuklearnim programima (Indija, Pakistan i Izrael) komplicirane nedostatkom transparentnosti, navodi Guardian.
Istraživanje je provela međunarodna skupina, a jedna od istraživačica, Susy Snyder, upozorila je da su nuklearne države “na putu da potroše 100 milijardi dolara godišnje na nuklearno oružje” i ustvrdila da bi se novac umjesto toga mogao koristiti za zaštitu okoliša i društva programa.
“Ove milijarde mogle su se iskoristiti za borbu protiv klimatskih promjena i spašavanje životinja i biljaka koje održavaju život na Zemlji od izumiranja, da ne spominjemo poboljšanje zdravstvenih i obrazovnih usluga diljem svijeta”, rekao je Snyder.
U proteklih pet godina, otkako je Ican započeo svoja istraživanja, potrošnja na nuklearno oružje porasla je za 34 posto, odnosno 23,2 milijarde dolara.
Izvor: Klix.ba
