Nije lako raditi u obrani ustavnog poretka. Na meti smo političkih centara moći koji žele blokirati rad Suda i staviti ga pod političku kontrolu. Ustavni sud nije ni nadređen ni podređen bilo kojoj vlasti, kaže u razgovoru za Mrežu Federalna televizija Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Galić kaže da postoje dva načina produljenja mandata sucima koji odlaze u mirovinu do imenovanja novih, ali odgovara i tko smeta stranim sucima, kome i zašto treba zakon o Ustavnom sudu, zašto se njihove odluke ne provode i zašto Tužiteljstvo BiH ne odgovara.
– U okolnostima u kojima se Ustavni sud trenutno nalazi, nije lako raditi i ostvarivati sva ona načela koja Ustavni sud ostvaruje u svim demokratskim državama u obrani samog ustavnog poretka i zaštite ljudskih prava i sloboda – naveo je. Galić na početku razgovora.
Prema njezinim riječima, neki politički centri moći žele blokirati rad Ustavnog suda i nije im u interesu da on radi i radi punim kapacitetom.
– Ustavni sud vjerojatno žele staviti pod političku kontrolu jer je Ustavom uređen položaj Ustavnog suda da ima i institucionalnu i pojedinačnu neovisnost. Dakle, sam Ustavni sud je neovisan, on je posebna vlast. On je korektiv sve tri vlasti – zakonodavne, izvršne i sudske, nije niti jednoj vlasti nadređen niti podređen. Postavlja se pitanje je li cilj staviti Ustavni sud pod kontrolu političke vlasti – objašnjava Galić.
Političke opstrukcije
Govorila je i o političkim opstrukcijama, kazavši da one ne dolaze samo iz RS-a.
– Poznato je da je u RS-u donesen zakon o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH kojim se pozivaju na ostavke sudaca, ali iu Federaciji BiH – postupci vezani uz izvršeno imenovanje suca Ustavnog suda, ali ono još nije popunjeno. To su jednostavno političke opstrukcije. Znamo da u RS-u zahtijevaju donošenje zakona o Ustavnom sudu, kojim će međunarodne suce zamijeniti domaći, a što je vrlo zabrinjavajuće – pokušaj da se odluke Ustavnog suda ne donose bez jednog suca iz svaki konstitutivni narod glasa za to – pojasnila je.
Galić je dodao kako je takav način odlučivanja potpuno suprotan svim demokratskim standardima.
Naglašava da se na Ustavni sud već duže vrijeme vrše razni pritisci, posebno, kaže, kada se radi o nekim odlukama koje imaju političke implikacije.
– No, to ne bi trebalo utjecati na pojedine suce, niti je. Ovo je zaista posebna situacija – s obzirom na to da su u Ustavnom sudu trenutno tri domaća suca, a tri međunarodna, pa je ponekad teško postići većinu – najviše ispaštaju građani. Veliko vijeće koje se sastoji od šest domaćih sudaca sada ne može djelovati – smatra Galić.
Upitana hoće li Ustavni sud prihvatiti preporuku Venecijanske komisije i tako produžiti mandat sucima koji bi eventualno trebali otići u mirovinu, odgovara:
– Očekujem da će nadležni ispuniti svoju ustavnu obvezu i popuniti nedostajuće suce, iako smo svjesni da je to jako teško. Venecijanska komisija je kao jednu od opcija ocijenila da ta mogućnost ne bi bila u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine. Činjenica je da u nizu ustavnih sudova postoji mogućnost da nakon prestanka sudačkog mandata, do popune upražnjenog mjesta, nastave obnašati svoju dužnost. Ta je mogućnost predviđena ili Ustavom ili zakonima o Ustavnom sudu, ali s obzirom na to što je i sama Venecijanska komisija navela u svom mišljenju, uvijek je preporučivala da se to pitanje uredi zakonom u onim situacijama kada su se time bavili neki drugi ustavni sudovi. Povjerenstvo pravila Ustavnog suda smatra pravom sui generis, jer Ustav ne može urediti sva pitanja, stoga su poslovnikom, budući da zakona nema, uređena neka pitanja.
Povjerenstvo smatra da kada bi pravila Ustavnog suda uređivala to pitanje, to ne bi bilo u suprotnosti s Ustavom. Zbog korektnosti prema Venecijanskoj komisiji, treba brzo djelovati – kaže Galić.
– Ne mogu sa sigurnošću reći hoćemo li ugraditi to pravilo. Kada je kolega Tadić otišao u mirovinu, razmatrali smo tu opciju, što ako ne bude slobodnih mjesta. Tada smo imali na umu odluku Europskog suda za ljudska prava. On je u konvenciji predvidio da ako država ugovornica ne imenuje suca, mandat je bio devet godina, postojeći sudac nastavlja raditi dok se ne imenuje novi – navela je.
Na pitanje zašto su problem strani suci, ističe:
– Oni našim kolegama nisu problem. Da nema međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu, bila bi potpuna blokada. A to je opet političko pitanje.
Pitanje za tužiteljstvo
Odgovorila je i na pitanje zašto se ne provode odluke Ustavnog suda.
– Ako gledamo statističke pokazatelje, može se reći da se većina odluka provodi. Ali činjenica je da se ključne odluke ne provode. Ne znam koji su razlozi. Veliki broj rješenja o neizvršenju proslijedili smo Tužiteljstvu. Zasad nije bilo sudskog epiloga ni za jednu odluku. Slučaj 9. siječnja – odluka nije ispoštovana i to je stvar nadležnog tužiteljstva, a mi nemamo nikakve mehanizme za djelovanje.
Nema pravne države ako se ne poštuju odluke Ustavnog suda, kategoričan je Galić.
– Pravosuđe je stup države. Ako su sudovi blokirani, država ne može funkcionirati kako bi trebala – zaključila je.
