NaslovnicaNovostiFilmovi o ratu u BiH, Palestini i Ukrajini na ovogodišnjem SFF-u

Filmovi o ratu u BiH, Palestini i Ukrajini na ovogodišnjem SFF-u


Na 30. Sarajevo Film Festivalu (SFF) bit će prikazano više od deset filmova o ratu u Bosni i Hercegovini, Gazi, Ukrajini i drugim zemljama, kao i film Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o srebreničkom rock and roll bendu i razlazu prijatelja zbog ratnih okolnosti i genocida u kojem je stradao glavni član benda.

“Suočavanje s prošlošću”

Nakon gotovo tri desetljeća od završetka rata, kriminalistički filmovi iz devedesetih i dalje su u fokusu festivala. U kategoriji “Suočavanje s prošlošću” bit će prikazana dva filma o ratu u BiH – jedan o zločinu u Štrpcima 1993. godine, a drugi film BIRN-a Bosne i Hercegovine o srebreničkom glazbeniku ubijenom 1995. godine u genocid, dok će u kategoriji “BH Film” biti prikazan i film o djeci ubijenoj tijekom opsade Sarajeva.

“Aleja snajperista – mom bratu”

Film “Aleja snajperista – moj brat” Cristiane Lucia Grilli i Francesco Toscani, talijanske produkcije, prikazuje život Džemila Hodžića kroz njegov dugogodišnji projekt “Aleja snajperista”.

Svojim projektom prikuplja fotografije svjetski poznatih ratnih fotoreportera iz perioda opsade Sarajeva od 1992. do 1996. godine, čuvajući na taj način sjećanje i sjećanje na ubijenu djecu.

Za Detektor kaže kako je film još jedan način da se čuje priča o zločinu nad djecom Sarajeva, posebno za publiku koja ne koristi društvene mreže i ne čita novinarske tekstove, a kojoj je bitno da se upozna s događajima tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.

“Kad pročitate naslov filma ‘Brat moj’, nije Džemil, nije Džemo, nije projekat, radi se o mom bratu. Ovo je za svu braću i sestre koji su mučki ubijeni u opsadnom ratu. Film nije o meni, nego o svima nama čija su braća ili sestre ubijeni”, kazao je Hodžić.

Autori filma i vlasnici talijanske produkcije kontaktirali su ga u listopadu 2022. sa željom da ispriča svoju priču kroz objektiv filma. Prisjećajući se prvog razgovora s njima, kaže da je Grilli osjećala veliku želju i potrebu da snimi film, jer se rata sjeća iz televizijskih priloga.

“Rekla mi je da osjeća da smo joj kao braća i sestre i da osjeća našu bol i da ima potrebu da ispriča priču o djeci koja su ubijena u opsadi Sarajeva”, kazao je Hodžić.

“Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice”

Film “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice” autorice Lamije Grebo, nastao u saradnji BIRN-a BiH i Memorijalnog centra Srebrenica, bit će premijerno prikazan u okviru dva programa – “Suočavanje s prošlošću” i “BH film”.

Film je priča o razlazu prijatelja i članova rock'n'roll benda iz Srebrenice u proljeće 1992. godine. Bubnjar Faruk odlazi iz Srebrenice, a gitarista Samir ostaje u gradu. Preko pisama sanjaju o ponovnom susretu sve do srpnja 1995.

Grebo u filmu donosi sjećanja na Mehića kroz priče njegove obitelji i prijatelja, te čitajući pisma koja je tijekom rata slao najboljem prijatelju Faruku.

“Posebno su me se dojmila pisma koja je Samir pisao Faruku – njegova razmišljanja, čežnje, opisi okolnog grada, koncerata u ratu i velika želja da ponovo vidi svoje drage ljude”, kaže Grebo.

Nekoliko presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrdilo je da je u Srebrenici u srpnju 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka.

“Čovjek koji nije mogao šutjeti”

Film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” redatelja Nebojše Slijepčevića, snimljen u hrvatskoj, slovenskoj, francuskoj i bugarskoj produkciji, priča je o zločinu u Štrpcima počinjenom 27. veljače 1993. godine kada su srpske snage zaustavile putnički vlak na pruzi Beograd-Bar i izvezli putnike, koji su poginuli na području Višegrada. Tada se samo jedan od 500 drugih putnika usudio suprotstaviti vojnicima, o čemu govori film.

Sud BiH je za zločin u Štrpcima osudio devet osoba na ukupno 111 godina zatvora, u Crnoj Gori je jedna osuđena na 15 godina, dok je protiv trojice optuženih za ovaj zločin u tijeku postupak na Višem sudu u Beogradu.

“Nikad ne gledaj u stranu”

Film redateljice Lucy Lawless “Never Look Away” prati rad snimateljice CNN-a Margaret Moth koja je ratove u Bosni i Hercegovini, Libanonu i Iraku učinila stvarnima za sjevernoameričke gledatelje, a bit će prikazan i na ovogodišnjem festivalu u sklopu Program “Suočavanje s prošlošću”.

U okviru programa “Open air” bit će prikazan igrani film Emira Kapetanovića “Djed Mraz u Bosni” o glumačkoj družini koja s predstavom o Djeda Mrazu odlazi na turneju po malim mjestima u poslijeratnoj BiH. S jedne strane film prikazuje dječje oduševljenje, dok s druge strane pojava Djeda Božićnjaka ponovno rasplamsava stare sukobe među odraslima.

Rat u Palestini kroz objektiv filma

SFF se kroz tri programske kategorije bavi uzrocima i posljedicama nasilja, okupacije, raseljavanja u Palestini, Izraelu, Bliskom istoku i ostatku svijeta, čime zaokružuje sliku ovogodišnjeg programa koji je usmjeren na dublje promišljanje o aktualna događanja.

„Naše iskustvo u proteklih 30 godina je da je promišljanje najtežih vremena kroz dijalog i umjetnost nužno ako želimo da mir prevlada. To je budućnost koju želimo graditi“, rekao je Jovan Marjanović, direktor SFF-a.

U kategoriji “Suočavanje s prošlošću” bit će prikazana dva filma o refleksiji rata u Palestini u produkciji više zemalja.

“Život je lijep”

Film “Život je lijep”, proizveden u Norveškoj, Palestini i Kataru, priča je o borbi Mohameda Jabalyja za vlastita prava kao Palestinca i filmaša nakon što je zaglavio u Norveškoj zbog okolnosti na koje nije mogao utjecati. Film je režirao Jabaly, koji je koristeći svoju osobnu arhivu i video pozive izrazio svoju ljubav i čežnju za rodnim gradom, prijateljima i rođacima, pokušavajući izgraditi novi život za sebe na Arktiku. Film je ljubavno pismo Gazi, njenom novom domu – gradu Tromsøu, i osnažujućoj moći pripovijedanja.

“Mi nemamo drugu zemlju”

“Mi nemamo drugu zemlju” je film Basela Adre, Hadana Ballala, Yuvala Abrahama, Rachel Szor, proizveden u Palestini i Norveškoj.

Adra je mladi palestinski aktivist iz Masafer Yatte koji se od djetinjstva bori protiv masovnog protjerivanja članova svoje zajednice od strane izraelskih okupacijskih snaga. Dokumentira postupno brisanje Masader Yatte u najmasovnijem pojedinačnom činu prisilnog preseljenja stanovništva na okupiranoj Zapadnoj obali. Njegovi se putevi križaju s izraelskim novinarom Yuvalom koji mu se pridružuje i zajedno se više od pola desetljeća bore protiv protjerivanja stanovništva.

Rat u Gazi počeo je lani u listopadu, a do srpnja ove godine, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze na koje se poziva Svjetska zdravstvena organizacija, ubijeno je više od 39.000 ljudi, od kojih su većina bili civili.

Prema podacima organizacije “Reporteri bez granica”, u posljednjih deset mjeseci u Gazi je ubijeno više od 120 novinara.

Detektor je ranije pisao o problemu novinarskog izvještavanja iz Gaze tijekom bombardiranja izraelskih snaga. Tako je Human Rights Watch ocijenio da “Meta”, vlasnik Facebooka i Instagrama, aktivizam za prekid vatre u Gazi prepoznaje kao spam, odnosno bezvrijedan i zagušljiv sadržaj.

Ukrajinski rat u fokusu festivala

Ruska invazija na Ukrajinu započela je u veljači 2022., iako rat u zemlji na ograničenom teritoriju traje od 2014. Prema podacima Ujedinjenih naroda, broj civilnih žrtava od početka invazije veći je od 11.000.

U programu ovogodišnjeg SFF-a bit će i nekoliko filmova na temu ratnih zločina ili posljedica rata u Ukrajini.

“Tatina uspavanka”

U kategoriji dokumentarnog natjecateljskog programa svoju svjetsku premijeru imat će film “Tatina uspavanka” redateljice Lesije Diak u produkciji Ukrajine, Rumunjske i Hrvatske.

Film prati povratak Serhija, veterana kojemu je rat nanio neviđenu štetu njegovim privatnim odnosima. Osjeća se sve izoliranijim dok se bori da ponovno uspostavi blizak odnos sa suprugom Nadijom i njihova tri sina – Sashom, Artemom i Nikitom.

film tatina uspavanka

FOTO: SFF
Film “Tatina uspavanka”.

Film dobiva neočekivani obrat kada Serhij uperi kameru u redatelja. Ovakva zamjena uloga otvara prostor osjetljivom razgovoru o ljubavi i međuljudskim odnosima te navodi redateljicu na razgovor o vlastitom iskustvu prekida veze s braniteljem.

“Slika za pamćenje”

U okviru istog programa bit će prikazan i film Olge Chernykh “Slika za pamćenje” koji je esejistički prikaz dugog putovanja jedne obitelji kroz rat.

Film dokumentira potragu za prevladavanjem užasnih, uzastopnih gubitaka triju generacija ukrajinskih žena – redateljice, njezine majke i njezine bake – i dirljivo je istraživanje identiteta, kulturnog naslijeđa i moći pripovijedanja za povezivanje ljudi u teškim vremenima.

“Živ”

U kategoriji kratkometražnog natjecateljskog filma svoju međunarodnu premijeru imat će film Vladlena Odudenka “Alive” o ukrajinskim vojnicima koji u ožujku 2022. godine, dok prevoze vreće s mrtvacima u podrum, primjećuju da je jedna osoba u torbi živa.

“presretanje”

U kategoriji “Kinoskop” bit će prikazan film “Presretnuto” redateljice Oksane Karpovych, a radnja prati ukrajinsku obavještajnu službu koja je presrela tisuće telefonskih poziva ruskih vojnika s ukrajinske bojišnice.

Sadržaj tih poziva, na vrtoglavo napet i emotivan način, odražava svu okrutnost rata. Upareni s prizorima razaranja od invazije i svakodnevnim životima Ukrajinaca koji se obnavljaju i odupiru okupaciji, glasovi ruskih vojnika – od onih ispunjenih iluzijama heroizma do onih potpuno razočaranih i iracionalnih, kao i onih koji sve više govore o pljački i počinjenju užasne ratne zločine ili više propagande, izražavaju sumnju i razočaranje – oni otkrivaju cijeli spektar dehumanizirajuće moći rata i imperijalističke prirode ruske agresije.

Sarajevo Film Festival počinje 16. i traje do 23. kolovoza, a prikazat će više od 250 filmova iz cijelog svijeta, od čega 57 premijera filmova iz regije u četiri selekcije natjecateljskog programa.

Program, kao i termini projekcija svih filmova, dostupni su na web stranici Sarajevo Film Festivala.

PREPORUČENI ČLANCI

KOMENTARI

Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

MARKETING

spot_img

POPULARNO