Danas je u Muzeju književnosti i kazališne umjetnosti u Sarajevu održana press konferencija kojom je najavljeno 53. izdanje Festivala kulture “Slovo Gorčina”. Iznimno kvalitetan program počinje 26. srpnja i trajat će do 28. srpnja 2024. godine, a predstavit će se sudionici iz devet zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Poljske, Srbije i Švicarske. Detaljan program dostupan je na web stranica.
Sama ideja festivala kulture “Slovo Gorčina” potječe od Maka Dizdara, koji je pred kraj svog života imao ideju da sve ono najbolje od kulture i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije, prenese u svoj dom. rodni grad. Organizatori navode kako se danas vode tom idejom i slijede taj cilj, okupljajući sve ono najbolje što je stvoreno na ovim prostorima, prije svega u književnosti i poeziji, a onda i šire, u drugim područjima, poput glazbe, likovne umjetnosti. , kazalište itd. Također, cilj je predstaviti Stolac kao jedinstven grad, ali i raditi na promociji značajnih lokaliteta, počevši od nekropole stećaka Radimlja, kao tradicionalnog mjesta održavanja.
Prisutnima na konferenciji obratio se Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Udruge „Slovo Gorčina“, koji je podsjetio da festival nosi ime po jednom od najvažnijih likova iz istoimene pjesme kultne zbirke „Kamen“. Spavač”. U daljnjem obraćanju ističe kako je „proteklih godina Festival kulture „Slovo Gorčina“ doživio pravu renesansu u programskom i organizacijskom smislu. Mislim da sa sigurnošću možemo reći da je ovogodišnji program najambiciozniji do sada, uključujući i prijeratno razdoblje kada je ‘Slovo Gorčina’ uživalo punu podršku tadašnjih političkih struktura. Ovaj festival se razvio u vrhunsku kulturnu manifestaciju regionalnih, pa i europskih dimenzija, a sve to na jedinstven, sasvim jedinstven način koji je u skladu sa davnim snom i riječima Maka Dizdara.”
Dubravko Barbarić, član Upravnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora, pojasnio je da stolački festival “Slovo Gorčina” ne samo da Stolac svrstava u kulturno središte naše zemlje, već i regije. Program ovogodišnjeg festivala to jasno potvrđuje. Umjetnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i mnogih drugih zemalja tri će se dana okupiti pod stolačkim nebom i među stećcima živjeti Makov pjesnički san. Ovim skupom još jednom se potvrđuje važnost podsjećanja na kulturno-povijesnu baštinu, umjetnost i njihovu neprocjenjivu vrijednost jer su oni temelj identiteta svake zemlje i naroda.”
Na kraju, volonterka i članica Organizacijskog odbora Najda Rifatbegović nije krila oduševljenje ovogodišnjim konceptom i bogatim kulturnim sadržajem. Obraćajući se nazočnima, istakla je kako „Festival, koji je obogaćen raznovrsnim edukativnim, književnim i umjetničkim programima, čiji sudionici dolaze iz i izvan granica Bosne i Hercegovine, stvara šarolik spoj svih generacija u Bosni i Hercegovini. ambijent malog mjesta na Bregavi, što je posebno značajno za studente koji imaju priliku susresti i upoznati stručnjake iz svijeta kulture.” Rifatbegović je pozvao zainteresirane da prisustvuju programu, te istaknuo da „iako ove godine imamo izvanredan volonterski tim, nadamo se da će nam se u narednim godinama pridružiti novi studenti, kojima toplo preporučujem da ostanu u Stocu na ovogodišnjem izdanju festival.”
Svečano otvorenje festivala planirano je za petak, 26. srpnja u 20 sati, na tradicionalno najvažnijoj lokaciji za Slovo Gorčina – nekropoli stećaka Radimlje. Ove godine, za predgrupu, glazbeno-scenskim nastupom ravnala je poznata skladateljica Belma Bešlić-Gál. Riječ je o srednjem glazbenom performansu Behind the Mind [ΔE×Δt≥ħ/2×(1-(v^2/c^2))×∞] koji je posebno projektiran za nekropolu Radimlja i pokriva cijeli prostor. Povijesni kontekst, lokacija, jezik, glazba, svjetlo, tišina, pa čak i ambijentalni zvukovi okoline i prisutnost publike sastavni su elementi ovog umjetničkog koncepta. Simboličku osnovu djela čini nekoliko pjesama Maka Dizdara.
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Novi stalni postav “Wer ist Walter? Topografija antifašističkog otpora u BiH”
Nakon toga, stručni žiri će proglasiti najbolje mlade pjesnike, odnosno prva tri dobitnika nagrade “Mak Dizdar” u 2024. godini za najbolju neobjavljenu zbirku poezije. Nadalje, publika će imati priliku pratiti poetski dio programa u kojem će nastupiti gost pjesnik Marko Tomaš, a razgovor će moderirati Tomislav Brlek. Na kraju večeri sudionici i posjetitelji Festivala uživat će u koncertu na kojem će nastupiti Ubuntu Trio. Inače, ovo neće biti jedini glazbeni događaj. Među kamenim spavačima na nekropoli stećaka Radimlja nastupit će autentični makedonski bend Mizar, pionir etno rock zvuka.
Narednih dana bit će predstavljena prošlogodišnja dobitnica nagrade “Mak Dizdar” Luca Kozina, a očekuju nas i programi posvećeni značajnim domaćim i regionalnim autorima, bh. pjesnikinja Bisera Alikadić, pjesnikinja iz Srbije Dragana Mladenović, crnogorsko-bosanski književnik Andrej Nikolaidis i makedonski autor Tihomir Jančovsko. Također će biti promovirana edicija Historija Bosne i Hercegovine Instituta za historiju UNSA i Radionica govornog jezika Jasminke Šipke. Ove godine svoje radove izlažu: Doajen bh. slike Safeta Zeca kao i perspektivne umjetnice mlađe generacije Ire Skopljak-Viteškić, dok je treća izložba posvećena velikanu bh. arhitekture Zlatku Ugljenu.
U protekloj godini napustili su nas velikani pisane riječi Marko Vešović i Hadžem Hajdarević. Svjesni da se o njima i njihovom radu mora govoriti kontinuirano, na svim razinama, organizatori su pripremili programe In Memoriam. Osim Vešovića i Hajdarevića, preminuo je i akademik Abdulah Sidran. Oživjet će ga glumac Emir Hadžihafizbegović kroz recital Sidranov san na nekropoli stećaka u Radimlji. Također, u suradnji s glumcima Mostarskog teatra mladih, Jovica Letić izvest će poetski performans Tu, u daljini. Tradicionalno će biti dodijeljena i posebna festivalska nagrada Prije zore za najbolju pjesmu napisanu na Festivalu.
Uz raznolik program, značajan segment Festivala je i bilten koji će sadržavati prozne i poetske tekstove, prikaze, stručno-umjetničke prikaze i intervjue. Ovogodišnje izdanje festivalskog biltena uredili su Matija Bošnjak i Đorđije Radulović.
Organizatori festivala posebno se zahvaljuju partnerima, pokroviteljima, sponzorima i medijskim pokroviteljima na nesebičnom doprinosu i podršci da Makov san pod stolačkim lukom nastavi živjeti i rasti: Prolab, Fondacija Mak Dizdar, Buybook doo, SP CE , Austrijski kulturni forum, Mostarski teatar mladih, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo kulture i sporta KS, Fondacija za glazbu, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, Fondacija za izdavačku djelatnost, Ministarstvo Obrazovanje, nauku, kulturu i sport HNK, Ministarstvo trgovine, turizma i Agencija za zaštitu okoliša HNK, Turistička zajednica HNK, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ZIRA, Institut za ginekologiju, perinatologiju i neplodnost “Mehmedbašić”, UNIQA osiguranje u BiH , Sparkasse Bank BiH, La Terra nostra, Carski Vinogradi Mostar, City Šped, Leda, Namex , Hercegovina Auto, HA Hotel Mostar, BHRT, Klix.ba, RSG, Radio Mix, Oslobođenje i drugi.
