Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, na čelu s Adnanom Delićem (NiP), pozabavilo se nedostacima i potrebnim izmjenama Zakona o radu FBiH. U pripremi su opsežnije izmjene, što znači da će se, ako budu usvojene, promijeniti gotovo 50 posto Zakona.
Tržište rada
Ministar Delić je za “Dnevni Puls” kazao da, iako je postojeći zakon na snazi godinama, svijet i tržište su se promijenili, posebno za vrijeme i nakon pandemije koronavirusa.
– To je više nego dovoljno za promjenu Zakona. S normativnog aspekta planirana je izrada novog zakona o radu kako bi se unaprijedila oblast rada i radnih odnosa u FBiH. Poseban naglasak bit će stavljen na jačanje prava radnika i liberalizaciju tržišta rada. Važeći Zakon o radu pokriva široko područje, uključujući ugovore o radu, radno vrijeme, plaće, otkaze ugovora, prava i obveze iz radnog odnosa, kolektivne ugovore i rješavanje kolektivnih sporova. Zakon ima i određenih nedostataka upravo zbog svoje širine, a time i nedovoljno precizno definiranih odredbi, što često dovodi do izrabljivanja radnika, uglavnom u privatnom sektoru, te je potrebno preciznije definirati postojeće odredbe u važećem zakonu – rekao je Delić.
Kako je rekao, fokusirat će se i na interese žena, posebice u kontekstu usklađivanja radnog vremena s planiranjem obitelji, što je jedna vrsta mjera kontrole rađanja.
Istaknuo je kako je potrebno raditi na poreznim poticajima kako bi se poslodavci rasteretili, što bi im omogućilo da više poštuju prava radnika i posluju pozitivno. Istaknuo je i da je siva ekonomija veliki problem, koji se nastoji minimizirati.
Naša stvarnost
– Ako bismo navodili dobar primjer praćenja stanja na tržištu rada, onda bismo se mogli u našim krajevima ugledati na Hrvatsku koja mijenja zakone čim dođe do promjene na tržištu rada. Nažalost, obično kasnimo i stvari rješavamo retroaktivno – rekao je ministar Delić.
Naglasio je da freelanceri i radnici na digitalnim platformama zahtijevaju poseban pristup te da za njih planiraju propisati drugačiji način i sadržaj ugovora o radu, uključujući ugovore o odvojenom radnom mjestu, organizaciju rada, evidenciju radnog vremena i naknadu troškova.
– Slobodnjaci su naša stvarnost već desetljeće i dulje i smatramo da je krajnje vrijeme da se njihov status zakonski regulira. Potrebno je propisati status ovih radnika, njihova prava i obveze, uključujući i rad na daljinu, koji zahtijeva drugačiji pristup ugovorima o radu, evidenciji radnog vremena i zaštiti privatnog i poslovnog života. Freelanceri, pa tako i influenceri, koji su danas vrlo rašireni, posebice u području marketinga i digitalnih komunikacija, često rade na privremenim poslovima ili projektima, a budući da njihov angažman nema formalni radni odnos, porezne obveze padaju izravno na njih. Ovu vrstu angažmana potrebno je uskladiti sa zakonodavstvom iz oblasti poreza i doprinosa, definirati ih kao samostalne djelatnosti i na taj način riješiti njihov status u formalnom smislu – zaključio je Delić.
Sustav omogućuje rad na crno
– Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih nastojimo odvojiti aktivne od pasivnih tražitelja zaposlenja, odnosno postići da evidencije nezaposlenih prikazuju stvarno stanje, što će također pomoći u smanjenju sivog tržišta rada. , jer mnogi prijavljeni u službama, zapravo, rade na crno, odnosno bez reguliranog radnog statusa jer sustav to trenutno dopušta. Donošenjem novog zakona vjerujemo da ćemo tu praksu smanjiti, a u konačnici i iskorijeniti – kazao je Delić.
Zlouporaba bolovanja
Delić je kazao kako će se novim zakonom o radu nastojati regulirati zlouporaba bolovanja koja predstavlja tešku povredu obveza iz radnog odnosa.
– Iako je teret dokazivanja zlostavljanja na poslodavcu, potrebno je propisati mjere kako bi se te situacije riješile učinkovito, bez sudskih sporova. Vidjet ćemo kako će to ići kada radna skupina pripremi tekst zakona – kazao je.
Istaknuo je da će se prilikom izmjena Zakona morati poraditi na jačanju nadzora nad njegovom provedbom.
