Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane – 16. listopada je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“, pravovremeni podsjetnik da svi ljudi imaju pravo na odgovarajuću prehranu.
– Ali kako to pravo može postati stvarnost? I zašto je toliko važno razmišljati ne samo o dovoljnoj količini hrane, već io raznolikosti prehrane? Zato o “hrani” govorimo u množini, ističući tu raznolikost, kao i dostupnost hrane, dostupnost hrane i njezinu dostupnost svima. Trenutačno svjetska poljoprivreda proizvodi više nego dovoljno hrane za cjelokupno svjetsko stanovništvo u smislu kalorija. Međutim, oko 730 milijuna ljudi suočava se s glađu kao posljedicom prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, uključujući sukobe, vremenske nepogode, nejednakosti i ekonomske recesije – ističu iz Ureda Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u Bosni i Hercegovini. .
Milijarde ljudi nemaju zdravu prehranu
Još jedna surova činjenica je da si više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može priuštiti zdravu prehranu, što je vodeći uzrok svih oblika pothranjenosti.
-Jednostavno rečeno, gotovo jedna trećina globalne populacije danas ne dobiva hranjive tvari i mikronutrijente koji su im potrebni da bi napredovali i, u nekim slučajevima, preživjeli. To znači da je potrebno što prije poboljšati kvalitetu života gotovo polovice ljudske populacije.
Trebamo veći izbor hranjive i pristupačne hrane dostupne na našim poljima, u našim ribarskim mrežama, na našim tržnicama i na našim stolovima, za dobrobit svih. Ovdje se ne radi samo o prehrambenim potrebama stanovništva, već i o osiguravanju da su naši poljoprivredno-prehrambeni sustavi učinkoviti, uključivi, otporni i održivi, tako da mogu poštivati tradicionalne prehrambene kulture i zdravu prehranu koji se temelje na znanosti i koji su u skladu s osobnim preferencijama. Još jedna ključna stvar koju treba uzeti u obzir je dugoročno zdravlje i održivost okoliša na koji se oslanjamo u proizvodnji ove hrane i koji treba bioraznolikost da bi napredovao – naglašavaju.
Uloga FAO-a u svijetu i Bosni i Hercegovini
-U Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) vrijedno radimo kako bi pravo na hranu postalo stvarnost, unatoč nizu izazova. U zonama sukoba pristup hrani je poremećen, što dovodi do pothranjenosti i gladi. U tim i drugim žarištima gladi, napori FAO-a usmjereni su na ponovnu izgradnju poljoprivredne infrastrukture kako bi se osigurala dostupnost i pristupačnost hrane, čime se osigurava dugoročna sigurnost hrane, sa svim alatima i kanalima. Uz takve hitne intervencije, ključni programi FAO-a kao što su inicijativa Ruka u ruci, Jedna zemlja jedan prioritetni proizvod, Plava ekonomija i Programi tehničke suradnje (TCP) također ciljaju na srednjoročnu i dugoročnu sigurnost hrane i prehranu u nizu zemalja – naglašeno je.
Bosna i Hercegovina je od 2003. godine dio FAO-ove globalne inicijative 1000 digitalnih sela koja ima za cilj proširiti pristup i korištenje digitalnih alata u poljoprivredno-prehrambenim sustavima i ruralnim područjima.
– U 2023. i 2024. godini taj regionalni projekt FAO-a usklađuje se s postojećom europskom inicijativom pametnih sela, olakšavajući razmjenu informacija, razmjenu tehničkog znanja i obuke te razmjenu tehnologije među ruralnim zajednicama – navodi se.
Također, u 2022. godini FAO ured u Bosni i Hercegovini uspio je diversificirati svoju bazu međunarodnih i bosanskohercegovačkih partnera, počevši blisku suradnju s Globalnim fondom za okoliš, Zelenim klimatskim fondom, Zajedničkim SDG fondom (Joint SDG Fund), Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i suradnju, te Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u svojstvu imenovanog tijela za Globalni fond za okoliš i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u ulozi državnog imenovano tijelo za Zeleni klimatski fond.
-Na mnogim mjestima promjene u prehrani i tržišna koncentracija, potaknuti globalizacijom, doveli su do povećanih zdravstvenih problema, uključujući pretilost i dijabetes. Programi školske prehrane koje podržava FAO igraju važnu ulogu u rješavanju ovih izazova, budući da nabavljaju hranu od lokalnih poljoprivrednika i osiguravaju da djeca dobiju hranjive obroke, navodi se.
Potrebna je kolektivna akcija
-Ali mi ne pozivamo samo vlade da se pridruže ovoj borbi. Zajedničko djelovanje može potaknuti značajne promjene, uz globalnu suradnju svih sektora i svih partnera – vlada, privatnog sektora, akademske zajednice, civilnog društva i pojedinaca. A posebno mladi, jer budućnost sigurne hrane je njihovo pravo. Oni dizajniraju i odlučuju o budućnosti. Sve pozivnice s UN Future Summita bile su određene njihovim djelovanjem. Poljoprivrednici mogu promijeniti svijet prakticirajući održivu poljoprivredu koja poboljšava biološku raznolikost i promiče odgovorno upravljanje prirodnim resursima.
Tvrtke mogu učiniti dostupnom hranjivu i raznoliku hranu po pristupačnijoj cijeni. Akademska zajednica i civilno društvo mogu pozvati vlade na odgovornost prikupljanjem podataka, identificiranjem područja za poboljšanje, implementacijom znanstvenih rješenja i mjerenjem napretka prema ciljevima. Znanost i inovacije, uključujući IT, biotehnologiju, umjetnu inteligenciju i digitalnu poljoprivredu i druge bit će odlučujuće snage za transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sustava. Iskoristimo ovogodišnji Svjetski dan hrane kako bismo obnovili svoju predanost izgradnji učinkovitijih, inkluzivnijih, otpornijih i održivijih poljoprivredno-prehrambenih sustava, koji poštuju svačije pravo na raznoliku i hranjivu hranu – istaknuo je Ured Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda ( FAO) u Bosni i Hercegovini.
