Od Bruxellesa do Varšave, glavni gradovi još uvijek obrađuju iznenađujuće uvjerljivu pobjedu Donalda Trumpa i pitaju se što bi njegovo drugo predsjedništvo SAD-om moglo značiti za neposrednu budućnost kontinenta, već pod pritiskom brojnih izazova kod kuće.
Među svojim predizbornim obećanjima, Trump je istaknuo plan nametanja sveobuhvatnih carina na sve proizvode proizvedene u inozemstvu koji dolaze u Sjedinjene Države, koji bi, ako se provede, mogao izazvati neviđenu pustoš u europskom gospodarstvu ovisnom o izvozu. Njegova oštra politika protiv Kine mogla bi natjerati Peking da preusmjeri svoje trgovinske tokove na kontinent i donijeti novu poplavu jeftine robe koja dodatno pogoršava tržišnu utakmicu.
Očekuje se i da će milijarder promovirati domaću industriju fosilnih goriva, povući se (ponovno) iz Pariškog sporazuma i spriječiti globalne napore za ublažavanje klimatskih promjena.
Ali za europske čelnike Ukrajina i NATO bit će na prvom mjestu.
Trump je otvoreno zaprijetio da će revidirati ili čak prekinuti financijsku i vojnu pomoć Washingtona ratom razorenoj zemlji i hvalio se da će “ohrabriti” Rusiju da radi “što god želi” sa članicama NATO-a koje ne uspiju ispuniti ciljeve potrošnje. Njegovo obećanje da će za “24 sata” postići dogovor o završetku rata potiče strahove da bi mogao natjerati Kijev na bolne teritorijalne ustupke u korist Moskve.
Tijekom svog prvog mandata, Trump je usvojio izrazito transakcijski pristup vanjskoj politici, tretirajući diplomaciju kao pregovore koji se temelje na načinu razmišljanja o povratu ulaganja, a ne na dugo njegovanim načelima. Taj se pristup pokazao posebno problematičnim za EU, nadnacionalni entitet koji se uvelike oslanja na multilateralni sustav temeljen na pravilima kako bi unaprijedio svoje interese. Propast spora oko nagodbe WTO-a svjedoči o njegovom poremećaju.
Izvor: Klix.ba
