Europski parlament je 7. veljače tijesnom podrškom podržao korištenje novih genomskih tehnologija (NGT) u poljoprivredi.
Prema pristašama NGT-ova u EP-u, oni bi trebali učiniti sustave proizvodnje hrane otpornijima, jer će biljke proizvedene ovim tehnikama biti tolerantnije na klimatske promjene, bolesti i štetočine, a također će zahtijevati manje gnojiva ili pesticida.
Zagovornici tvrde da će to ubrzati zeleni prijelaz stvaranjem otpornijih biljaka koje će osigurati pouzdaniju proizvodnju hrane.
Izvješće je usvojeno s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim. Očekivano, Zeleni su uglavnom glasali protiv.
Dvije kategorije modificiranih biljaka
Novi propisi predviđa uvođenje dvije kategorije biljaka dobivenih novim tehnikama.
Prva kategorija podlijegala bi istim pravilima kao i biljke dobivene konvencionalnim uzgojem i klasičnom mutagenezom. To bi uključivalo usjeve čiji su geni prošli kroz manje promjene koje se mogu dogoditi prirodno, iako puno sporije. To znači usjeve s promjenama DNK do 20 nukleotida (građevni blokovi DNK) u nizu. Ova granična vrijednost proizlazi iz činjenice da postojećom tehnologijom nije moguće razlikovati promjene manje od 20 nukleotida nastale zahvaljujući novim tehnologijama od spontano nastalih mutacija koje se povremeno događaju u genomu. Važno je istaknuti da se radi o promjeni relativno malog broja nukleotida, a ne o dodavanju ili uklanjanju cijelih gena.
Druga kategorija usjeva (tzv. NGT 2) podlijegala bi istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi (GMO). To bi uključivalo usjeve s promjenama na više od 20 nukleotida u nizu ili s umetnutim stranim genima – genima drugih organizama.
Povjerenica Europske komisije za ravnopravnost Helena Dalli rekla je da spomenuti prijedlog “omogućuje inovacije bez ugrožavanja sigurnosti”.
EU je dugo bila bastion GMO skepticizma
Europa je dugo bila bastion skepticizma prema GMO-u, no nova bi regulativa trebala omogućiti izjednačavanje proizvoda dobivenih novim biotehnološkim metodama (na unaprijed definiran način) s konvencionalnima.
Zagovornici biotehnoloških istraživanja biljaka stoga su očekivano pozdravili glasovanje.
“Ovo je stvarno ohrabrujuće za znanstvenu zajednicu”, izjavila je Oana Dima, izvršna direktorica European Sustainable Agriculture through Genome Editing (EU-SAGE), mreže od više od 150 europskih istraživačkih instituta, sveučilišta i udruga.
Euroseeds, trgovačka organizacija za uzgajivače biljaka, nazvala je glasovanje “značajnim korakom naprijed” koji će povećati inovacije i poljoprivrednu održivost.
No Greenpeace i neki drugi protivnici biotehnologije kritizirali su odluku, rekavši da bi mogla dovesti do jačanja poljoprivrednih monopola.
Članice EU-a tek se trebaju izjasniti o novoj uredbi
Mjera tek treba biti dogovorena u pregovorima s članicama EU koje su i dalje podijeljene oko toga treba li dopustiti patentiranje NGT biljaka i treba li zahtijevati posebno označavanje hrane proizvedene od takvih usjeva ili samo sjemenskog materijala
Što je nova genska tehnologija poznata kao CRISPR?
O kakvim NGT-ima govorimo? Postoji nekoliko novih genomskih tehnologija koje su razvijene do 2012. godine, no najboljom se pokazala ona nazvana CRISPR-Cas9 ili skraćeno CRISPR.
To je tehnologija koja koristi metodu kojom se bakterije brane od virusa za modificiranje gena. U njemu je Cas9 naziv za enzim koji služi za cijepanje, odnosno rezanje DNK na određenim mjestima.
Bakterije koriste ovaj sustav kao obrambeni mehanizam protiv virusa. Kada virus napadne bakteriju, ona se štiti cijepanjem njezine DNK, čime se sprječava razmnožavanje virusa. Istodobno, bakterija pohranjuje izrezani dio virusne DNA u svoj genom kao uzorak kako bi prepoznala napad istog virusa i koristila već provjereni obrazac obrane od njega.
Znanstvenici su tu tehnologiju preuzeli od bakterija i redizajnirali je za potrebe precizne modifikacije genoma – za rezanje DNK, za utišavanje ili pojačavanje određenih gena, a možda i za ugradnju cijelih gena iz iste biljke ili iz drugih organizama.
Zašto se NGT postrojenja mogu usporediti s konvencionalnim postrojenjima?
NGT, posebice CRISPR tehnologiju, možemo poistovjetiti s konvencionalnom, jer se promjene koje se njome mogu postići događaju i u prirodi.
Naime, zbog nesavršenosti sustava kopiranja DNK tijekom diobe stanica ili pod utjecajem nekih čimbenika iz okoliša (npr. sunčevog zračenja), povremeno dolazi do mutacija u DNK biljaka i svih drugih organizama. Tisućljećima su ljudi među takvim prirodno mutiranim organizmima birali one koji su imali neka nova, iz ljudske perspektive, poželjna svojstva. Primjerice, birali su one biljke koje su imale veće plodove ili one koje su bile otpornije na štetočine ili nepovoljne vremenske uvjete.
Priroda sama provodi evolucijski odabir biljaka, ali njezin odabir nije uvijek onakav kakav ljudima odgovara.
Primjer 1 – kukuruz kao “prirodni GMO”
Za ilustraciju, jedan primjer takve ljudske selekcije je kukuruz. Izvorno je u prirodi imao vrlo mali plod prije nego što su ljudi odabrali mutirane sorte i došli do današnjih sorti s velikim klipovima i zrnom (slika dolje).
Primjer 2 – domaći, neotrovni badem
Još jedan zanimljiv primjer je badem koji je otrovan prije nego što je udomaćen.
Jedna studija, objavljena 2019. u časopisu Znanostsekvenciranjem genoma badema, pokazalo je da je prije nekoliko tisuća godina genetska mutacija “isključila” sposobnost stvaranja toksičnog spoja cijanida u bademima, što je bio ključni korak prije nego što su ljudi mogli pripitomiti bademe.
Valja napomenuti da je gorki badem, koji se uglavnom koristi u kozmetici, ipak otrovan, pogotovo u većim količinama.
Koje su prednosti NGT-a?
Takvi procesi prirodnih mutacija i ljudske selekcije obično su vrlo spori – mogu trajati stoljećima i tisućljećima.
U 20. stoljeću poljoprivreda je počela koristiti namjerno izazivanje mutacija metodama mutageneze – primjerice, izlaganjem biljaka zračenju ili mutagenim kemikalijama. Kada bi se dobila željena mutacija, odgovorna za željeno svojstvo, biljka bi bila odabrana za daljnji uzgoj.
CRISPR ima brojne prednosti u odnosu na ljudsku selekciju i križanje, ali i u odnosu na mutagenezu.
Jedan je da omogućuje precizno uređivanje biljnih genoma. Naime, CRISPR ciljano mijenja (u pravilu deaktivira) odabrane gene bez unošenja stranih gena u organizam, što je inače slučaj kod tzv. GM usjevi.
