Elektroprivreda Bosne i Hercegovine uvela je novo Uputstvo o postupanju i prioritetima izmirenja obaveza i ograničenjima troškova, kojim se definišu pravila raspolaganja novcem i redoslijed plaćanja obaveza.
Prema navodima portala Istraga.ba, dokument koji je 1. jula potpisao generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić predstavlja uvođenje kriznog režima poslovanja zbog otežane likvidnosti kompanije. Kako se navodi, cilj mjera je osigurati nesmetano odvijanje osnovnih poslovnih procesa, spriječiti blokade računa i smanjiti rashode.
Portal Radiosarajevo.ba tim povodom kontaktirao je Elektroprivredu BiH te su odbacili tumačenja da je riječ o kriznom upravljanju, navodeći da je donošenje Uputstva usmjereno na veću kontrolu finansijskih tokova.
“Donošenje Uputstva naložila je Uprava Elektroprivrede BiH isključivo s ciljem preciznog definisanja kriterija prioriteta, određivanja odgovornih osoba za kontrolu i odobravanje, te uspostave potpune kontrole nad novčanim tokovima“, naveli su iz kompanije u odgovoru za naš portal.
Dodali su da je potreba za ovakvim internim aktom proizašla i iz preporuka Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, koji je ukazao na potrebu unapređenja sistema finansijskog upravljanja i kontrole.
“Uputstvo služi isključivo kao preventivni mehanizam finansijske discipline uvođenjem jasnog i zakonski utemeljenog internog redoslijeda plaćanja”, poručili su iz EPBiH.
Navode da nedostatak oko 1,2 miliona tona uglja predstavlja dodatni finansijski pritisak, jer su primorani nabavljati dodatne količine na tržištu, kao i kupovati električnu energiju.
EPBiH naglašava da se paralelno provode aktivnosti na naplati potraživanja te da kompanija raspolaže sredstvima za izmirenje trenutnih i budućih obaveza.
“Kompanija ima novca u naplati potraživanja, kojim se izmiruju sve trenutne i buduće preuzete obaveze, a Uputstvo obavezuje da se preuzete i zakonske obaveze ispunjavaju prema dospijeću”, naveli su za portal Radiosarajevo.ba.
Iz Elektroprivrede BiH dodaju da su u proteklom periodu uložili oko 170 miliona KM u termoelektrane Tuzla i Kakanj, te da bi od 1. juna 2026. godine svi blokovi u tim postrojenjima trebali biti raspoloživi za proizvodnju električne energije.
