Umjetnik i književnik Saša Džino svakodnevno izlaže svoje knjige ispred matičnog fakulteta, Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Pažnju prolaznika privlače naslovi: Plastično srce, Mrtvačke mrlje, Gasulhana, Šejtanov goblen, Fildžan pun mraka, Električni ocean, U čarobnjačkim šeširima, Kapi kiše u sarajevskoj lokvi.
Rođen je u Sarajevu, gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti UNSA, smjer grafika. U Sarajevu je, kaže, oduvijek i ostat će u Sarajevu jer sam “malo teritorijalna životinja”.
Pisati knjige, dodaje, pogotovo u maloj zemlji, čista je ludost. Ne donosi zaradu, a od toga se čak i ne može živjeti.
– Ali ovo radim samo zato što toliko volim knjige, strast je prejaka da bih radio bilo što drugo – ističe u izjavi za Fenu.
Posljednjih godina sve je više ljubitelja knjige, a primjećuje i da mu je publika brojnija, rado čitaju njegove knjige.
– Zasad je to na razini književnog kulta, a možda preraste i u književnu religiju – navodi.
Od 2017. do 2024. godine napisao je osam knjiga. U knjizi “Kapi kiše u sarajevskoj lokvi” Džino se preispituje postoji li sudbina, ili je to slobodna volja, odnosno ima li čovjek uopće slobodne volje ako se tolike sile različitih sudbina ukrste u jednu cjelinu.
Glavni lik u priči je Sarajevo, on taj grad sagledava kroz nekoliko slojeva društva i kroz mnoge likove i likove.
– Poanta priče je kako ljudske sudbine utječu jedna na drugu, kako postupci jedne osobe utječu na život druge, a da se to dvoje ljudi zapravo nisu sreli – objašnjava.
Sa svim tim brdima okolo, Sarajevo je kao rupa u zemlji, a kad pada kiša, u njoj se napravi lokvica, a svaka kap kiše je priča, a te priče se stapaju u veliku lokvu priča.
Prva kap kiše je priča o Ajdinu, navijaču Želje, druga kap je Sunčica, igračica koja radi u trgovini. Padaju jedna kap za drugom i između njih pada priča o majci i kćeri, čistačicama koje čiste stanove i pritom kradu. “Kap po kap i lokva ispunjena PTSP-om”.
– Njihove ukrštene sudbine čine jednu veliku sarajevsku priču – zaključuje Džino.
Kaže da će nastaviti pisati knjige, unatoč poteškoćama koje ima s objavljivanjem, jer to je, kako kaže, smisao njegova postojanja, postojanja.
