Promjene na dojci mogu biti nekancerogene (dobroćudne) ili kancerozne (maligne). Većina njih nije kancerogena i ne ugrožava život. Često ne zahtijevaju liječenje. Suprotno tome, rak dojke može značiti gubitak dojke ili život. Stoga za mnoge žene to predstavlja najgori strah. Međutim, potencijalni problemi se često mogu otkriti rano, kada žene redovito obavljaju samopregled dojki, odlaze na redovite preglede liječniku i idu na mamografiju prema preporuci.
Rano otkrivanje raka dojke može biti presudno za uspješno liječenje, kazala je za portal “PulsAsfalta” dr. Erol Kapetanović s kojim smo razgovarali povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka.
Faktori rizika
Maligni tumor dojke nastaje kada stanice tkiva dojke počnu nekontrolirano rasti i urastaju u okolno tkivo ili se šire (metastaziraju) u udaljene dijelove tijela. Razlozi ove zloćudne promjene stanica još nisu do kraja razjašnjeni, no poznato je da značajnu ulogu u tome imaju određeni geni i razni čimbenici rizika.
Važno je naglasiti da postojanje jednog ili više čimbenika rizika ne mora nužno značiti da će žena oboljeti od raka dojke, ali ima veću vjerojatnost razvoja zloćudnih promjena dojke od žena koje nemaju te čimbenike rizika.
– Rak dojke je zloćudna bolest dojke koja može nastati kao posljedica nasljedne sklonosti, kao posljedica udarca u dojku te vrlo često kao posljedica učestalog stresa. Najčešće obolijevaju žene mlađe i srednje životne dobi, iako se može susresti iu kasnijoj dobi. Što je dob mlađa, tumor je agresivniji. Rjeđe su kod muškaraca, ali se ipak javljaju i zahtijevaju liječenje kao i kod žena. Liječenje se sastoji od operacije i onkološke terapije – objasnio je dr. sc. Kapetanović.
Simptomi bolesti
Na samom početku razvoja maligne tvorbe dojke žena obično nema nikakvih simptoma. Najčešći prvi simptom koji žena primijeti je opipljiva kvržica. Važno je naglasiti da se u najvećem broju slučajeva kvržica na dojci nađe benigne prirode, te predstavlja jednu od dobroćudnih promjena dojke (cista, fibroadenom, fibrocistična promjena i dr.). Ipak, ako napipate kvržicu na dojci, svakako posjetite liječnika kako biste isključili mogućnost zloćudnosti.
Ostale promjene koje mogu pobuditi sumnju su iscjedak iz bradavice, promjene na koži dojke (nabori, udubljenja, promjena boje), promjene na bradavici te promjene veličine ili oblika dojke. Osim navedenih simptoma treba obratiti pažnju na bolove u dojkama koje su stalne i ne ovise o menstrualnom ciklusu, neobjašnjivi gubitak tjelesne težine, bolove u kostima i jednostrano oticanje ruke.
– Redoviti pregledi najbolja su prevencija, uz koju se bolest može otkriti na vrijeme. Cilj je otkriti tumor što ranije, dok je još malen i nije se proširio, te se u tom slučaju može izliječiti. Što tumor dulje postoji i što je veći, to je njegovo liječenje teže i dugotrajnije. Cijeloj ženskoj populaciji preporučamo da se odluči na redovite preglede dojki s ciljem prevencije s porukom da je svaki rak dojke izlječiv ako se na vrijeme otkrije i adekvatno liječi – rekla je dr. Kapetanović.
Ultrazvučni pregled
Dodao je da dijagnostički postupci pregleda dojki uključuju ultrazvučni pregled, mamografski pregled i magnetsku rezonancu te odgovarajuće punkcije kojima se može uzeti uzorak za mikroskopsku analizu. Kako kaže, samopregledi su važni jer pacijentica pregledom dojki, pogledom i opipavanjem može uočiti sve nove promjene na početku njihovog pojavljivanja te se obratiti specijalistu radi dijagnostike.
– Učestalost raka dojke je u porastu, a javlja se već kod dvadesetogodišnjaka – rekla je dr. Kapetanović.
