Izmjenama i dopunama Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt uvedena su brojna poboljšanja izbornog procesa.
Velike promjene
Jedna od velikih Schmidtovih promjena odnosi se na ratne zločince koji se više neće moći kandidirati na izborima, pa čak ni glasovati, sve dok u potpunosti ne odsluže kaznu.
Nažalost, BiH je prethodnih godina imala niz slučajeva u kojima su osuđeni ratni zločinci bili kandidati na izborima i obnašatelji dužnosti.
Najpoznatiji primjer svakako je primjer Fikreta Abdića koji je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina, a nakon odsluženja kazne dva puta zaredom (2016. i 2020.) biran je za načelnika općine Velika Kladuša, što je izazvalo burne reakcije u Unsko-sanskom kantonu, ali i širom BiH.
Osim Abdića, na izbornim listama u prošlosti bili su Blagoje Simić, ratni predsjednik SDS-a u Bosanskom Šamcu, Simo Zarić, koji je u ratu progonio i hapsio građane iste općine, te Branko Grujić, ratni načelnik Zvornika. Simić je osuđen na 17 godina zatvora, a kazna mu je kasnije smanjena na petnaest godina. Zarić zvani Šolaja proglašen je krivim i osuđen na šest godina zatvora za teške ratne zločine, dok je Grujić na sudu u Beogradu optužen i nepravomoćno osuđen za likvidaciju 700 civila na području Zvornika.
Podsjetimo, visoki predstavnik je rekao da se ove promjene uvode zbog budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti.
– Nema razloga da ti ljudi svojim prisustvom u vlasti opterećuju javnost. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije – rekao je tada Schmidt.
Nove generacije
Između ostalog, u izmjenama stoji:
– Nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati ili obnašati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu dužnost.
Memorandum potpisan u siječnju
Presude Međunarodnog suda još nisu uvedene u kaznenu evidenciju, iako je u siječnju potpisan memorandum o suradnji između Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove i Ministarstva pravde BiH.
– Ovaj memorandum će osigurati da oni koji počine najteža kaznena djela, prema međunarodnom pravu, snose posljedice za svoja djela i nakon odslužene zatvorske kazne, te da ih te posljedice prate do kraja života, gdje god se nalazili – rekao je Abubakar Tambadou (Abubacarr), tajnik krajem siječnja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove.
