Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebao bi na sjednici zakazanoj za danas razmatrati načela Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači članovi Kluba SDA.
Prije sjednice Doma naroda planirao je održati sjednicu Ustavnopravne komisije tog doma koja bi se trebala izjasniti o njezinoj suglasnosti s Ustavom i pravnim sustavom BiH i načelima predloženog zakona.
Na hitnoj sjednici krajem prosinca prošle godine, Zastupnički dom državnog parlamenta, na prijedlog zastupnika Stranke demokratske akcije, usvojio je prijedlog tog zakona po hitnom postupku.
Predlagatelji navode da su osnovna načela na kojima se temelji predloženi zakon jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.
Razlozi za njegovo donošenje bili su unaprjeđenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.
Smatraju da predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija u svrhu pojašnjenja i daljnjeg ujednačavanja tumačenja pojedinih odredbi. odredbe Izbornog zakona, način formiranja izbornih odbora i sprječavanje zlouporabe izbora članova biračkih odbora, sprječavanje zlouporabe javnih sredstava u svrhu promidžbe, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektroničke identifikacije birača i elektroničko brojanje glasova.
SNSD i HDZ BiH su već u prosincu najavili da će glasati protiv donošenja ovakvog zakona po hitnom postupku u Domu naroda, gdje imaju većinu.
Također se odnose na uvođenje instituta mandatnog moratorija, bolju kontrolu promidžbe, poboljšanje kontrole financiranja promidžbe i političkih stranaka, osiguranje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica te povećanje iznosa kazni za jači učinak odvraćanja od kršenja odredaba zakona.
Uz predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, izaslanici bi trebali razmatrati i Izvješće o radu parlamentarnog vojnog povjerenika BiH za 2023. godinu, Izvješće o radu Povjerenstva za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH i Izvješće o radu Povjerenstva za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH. za 2023. godinu, kao i Izvješće o radu Nezavisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture BiH za 2023. godinu i Plan rada Nezavisnog odbora kao neovisnog tijela policijske strukture BiH za 2023. godinu. godina 2024.
Na dnevnom redu bi se, između ostalog, trebala naći Informacija o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i postrojbi Oružanih snaga BiH u inozemstvu za 2024. godinu.
Trebala bi biti razmatrana i izaslanička inicijativa Džemala Smajića, kojom se “od Ministarstva obrane BiH traži da u roku od 30 dana izradi i podnese na usvajanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Oružanim snagama BiH”. Bosne i Hercegovine, kojom bi se starosna granica za profesionalnu službu vojnika u Oružanim snagama BiH povećala sa 40 na 45 godina, jer bi bilo racionalno i ekonomično zadržati ove vojnike u službi, posebno s obzirom na činjenicu da Oružanim snagama Bosne i Hercegovine nedostaje značajan broj vojnika”.
U obrazloženju inicijative Smajić navodi da u zemljama regije postoji značajno viša granica za obavljanje profesionalne vojne službe te da u Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji profesionalni vojnici mogu služiti do 45 godina, a u Hrvatskoj vojnici/mornari mogu služiti profesionalnu službu do 50 godina.
– S obzirom na navedeno, kao i činjenicu da postoji značajan broj nestalih vojnika u Oružanim snagama BiH, smatram da je potrebno povećati dobnu granicu za profesionalnu službu vojnika u Oružanim snagama BiH. Bosna i Hercegovina sa 40 na 45 godina što prije – kaže Smajić.
