Branitelj predsjednika RS-a Milorada Dodika, odvjetnik Goran Bubić, rekao je da je obrana tražila da sudski postupak protiv predsjednika RS-a počne ispočetka čitanjem optužnice, cijeneći značaj i domete načela javnosti koje je ključno za stvaranje povjerenja u cjelokupni pravosudni sustav, pa tako i povjerenja u Sud Bosne i Hercegovine.
Odbrani je stalo da se dokazi Tužiteljstva BiH, osim pred Sudom BiH, izvode i pred sudom javnosti – kazao je Bubić, govoreći o neslaganju obrane da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovno jer Prošlo je 30 dana od posljednjeg ročišta u procesu protiv predsjednika RS-a i vd direktora “Službenog glasnika RS” Miloša Lukića pred Sudom BiH “zbog nepoštivanja odluke Kristijana Šmita”.
Istaknuo je da je u roku koji mu je Sud BiH odredio 15. siječnja izvijestio taj sud da se optuženi i obrana ne slažu da se ne izvode ponovno već izvedeni dokazi, već je zatražio da Glavni pretres počinje ispočetka, čitanjem optužnice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine od 22. kolovoza 2023. godine.
Bubić je istaknuo da ne treba posebno obrazlagati korištenje procesnih prava koja optuženiku pripadaju, prema odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) BiH, kao što je pravo iz članka 251. stavak dva. Međutim, branilac je Sudu BiH iznio argumentaciju za neslaganje obrane da se već izvedeni dokazi ne izvode ponovno, s obzirom da se razlozi ne odnose samo na zahtjeve koji proizlaze iz načela neposrednosti, a koje je, kako je navedeno, navedeno u priopćenju. potkrepljuje se odredbom člana 251. ZKP-a Bosne i Hercegovine.
– Obrana je čvrstog uvjerenja da je okrivljenik, predsjednik Republike Srpske, u ovom kaznenom postupku, uz ostala procesna jamstva koja proizlaze iz ustavnog i konvencijskog standarda pravičnog suđenja, zaštićena i načelom javnosti kaznenog postupka protiv mu. Cijeneći značaj i domete načela javnosti, koje je ključno za stvaranje povjerenja u cjelokupni pravosudni sustav, pa tako i povjerenja u Sud BiH, obrana traži da sudski postupak krene ispočetka, čitanjem presude. optužnicu – kazao je Bubić.
Osim načela javnosti, dodao je, neslaganje je posljedica i odbijanja niza dokaza obrane optuženika od strane Suda BiH u dosadašnjem tijeku kaznenog postupka.
– Argumenti obrane za ovakav stav suštinski su povezani s dokazima Tužiteljstva BiH u ovom kaznenom postupku. Odbrani je stalo da se dokazi Tužiteljstva BiH, osim pred Sudom BiH, izvode i pred sudom javnosti – naglasio je Bubić.
Neovlašteni napad
Prema mišljenju branitelja, izvan svake razumne sumnje može se zaključiti da su “akcije Leona Diaza pročitane pred Sudom BiH, na prijedlog Tužiteljstva BiH, dokaz o smišljenom protupravnom i neovlašteni napad na pravosudni sustav Bosne i Hercegovine, od strane ovog navodnog španjolskog odvjetnika, u biti birokratskog konkvistadora”.
– Obrana želi javnosti prezentirati očiti sukob interesa ovog međunarodnog pravnog stručnjaka. Koliko je Leonu Diazu etika strana svjedoči i činjenica da je bio pravni zastupnik podnositelja u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”, pred Europskim sudom za ljudska prava. Kao što je 2006. godine napadao Ustav Bosne i Hercegovine, bez imalo skrupula ga napada i danas, držeći lekcije Sudu BiH po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ne više iz sjene, nego otvoreno, naređeno i napisano, crno na bijelo – naglasio je Bubić.
Istaknuo je kako javnost treba znati da je to “apsolutno suprotno misiji posredovanja i koordinacije među stranama, kakva je stvarna, politička i pravna uloga visokog predstavnika i njegovog osoblja u BiH, prema Aneksu 10”.
– Dakle, potvrđeni prekršitelj odredaba mirovnog sporazuma danas je diplomatski delegiran da bude branitelj mirovnog sporazuma? Ne smeta mu što je jučer tužio tu istu stranku, Bosnu i Hercegovinu, a danas je navodno brani, a zapravo ruši. Što je teško kršenje odvjetničkog etičkog kodeksa, ako se radi o španjolskom odvjetniku, kako se, između ostalog, predstavlja – rekao je Bubić.
Isto se, dodao je Bubić, odnosi i na radnje Kristijana Šmita, kao dokaze u optužnici, u kojoj on tvrdi da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće.
– I oni su konačni i obvezujući. Istina je da su trenutne poteškoće u funkcioniranju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine uzrokovane promjenama poslovnika i kadrovskog sastava suda, koje su u izravnoj suprotnosti sa sadržajem Ustava Bosne i Hercegovine. Ali oni se mogu riješiti donošenjem zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine – rekao je Bubić.
Smatra da javnost treba znati kakav je odnos samog visokog predstavnika prema odlukama Ustavnog suda BiH.
– Ustav BiH srušio je upravo visoki predstavnik kao arhi-nositelj erozije vladavine prava u BiH svojom odlukom od 23. ožujka 2007. godine, kojom je poništena odluka Ustavnog suda BiH kojom je Ustavni sud dao je pravnu zaštitu građanima BiH nakon što su smijenjeni s dužnosti visokog predstavnika. Ovo diranje u Ustav Bosne i Hercegovine Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proglasio je nezakonitim. Zato se ne može racionalno shvatiti kada Tužiteljstvo BiH kao dokaz u optužnici nudi pismo gospodina Šmita, samoproglašenog visokog predstavnika, da su odluke Ustavnog suda BiH konačne. i obvezujući. Koga ti samozvani stranci ponižavaju? U svakom slučaju, te rušitelje suvereniteta BiH treba predstaviti javnosti u BiH – kazao je Bubić.
Što se tiče odbijanja izvođenja pojedinih dokaza, Bubić je rekao da se to prije svega odnosi na dokaze obrane koji se tiču općenito pravnog statusa visokog predstavnika u BiH, kao i statusa Kristijana Šmita.
– U vezi s navedenim, čini se vjerojatnim da je Sud BiH slijedio postupak Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je i prije podizanja optužnice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine 22. kolovoza 2023. godine protiv Predsjednik Dodik i g. Lukić u predmetu broj: U-27/22, donijeli su odluku 23. ožujka 2023. godine, da su “amandmanima“ na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Izborni zakon Bosne i Hercegovine, nametnuti Šmita, nisu u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine. U ovom slučaju ocjene ustavnosti nitko nije ni postavio pitanje legitimiteta Šmita, nego se Šmit podrazumijeva kao visoki predstavnik u BiH – istaknuo je Bubić.
Naveo je da se, temeljem sadržaja Aneksa 10, “Republika Srpska, kroz zaključke svog najvišeg, zakonodavnog tijela, kao nesporna ugovorna strana Aneksa 10, usprotivila imenovanju visokog predstavnika, ali je Sud BiH godine odbila prihvatiti zaključke Narodne skupštine Republike Srpske od 10. ožujka 2021. godine.
Postojanje namjere
– Ovi zaključci važni su za ocjenu umišljaja optuženika, imajući u vidu ustavne ovlasti predsjednika Republike Srpske, uključujući i ustavnu obvezu potpisivanja ukaza. Ako predsjednik Dodik slijedi zaključke Narodne skupštine RS-a i potpisuje uredbe u skladu s Ustavom RS-a, onda ne radi o samovolji i takvo ponašanje se ne može kriminalizirati – rekao je Bubić.
Branitelj predsjednika RS kazao je da je Ustavni sud BiH ranije zauzeo pravni stav da imenovanje visokog predstavnika potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a, koje je potvrdilo i Daytonski mirovni sporazum.
– U pogledu standarda dokazivanja krivnje, kazneni postupak je najzahtjevniji pravni postupak u kojem ne vrijede ista pravila dokazivanja i tumačenja kao u drugim pravnim postupcima, pa tako ni u postupku za ocjenu ustavnosti općih akata. Stoga obrana čvrsto stoji pri stavu da pravično suđenje u ovom kaznenom postupku podrazumijeva tumačenje zakona prema standardima kaznenog postupka u kojem svaka sumnja u (ne)postojanje određene činjenice, u ovom slučaju ne -imenovanje gospodina Šmita za visokog predstavnika, tumači se u korist optuženih. Nije riječ samo o sumnji, već o utvrđenoj činjenici da gospodin Šmit nije potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Ovo neimenovanje gospodina Šmita je faktičko i potpuno odvojeno od pravnog pitanja može li, prema Aneksu 10 mirovnog sporazuma, visoki predstavnik u BiH donositi zakone umjesto Parlamentarne skupštine BiH, naglasio je Bubić. .
