Broj migranata u Bosni i Hercegovini ove je godine gotovo isti kao i prošle godine u ovom razdoblju, a Služba za poslove sa strancima evidentirala ih je ukupno 24.115.
– Nastavlja se trend da migranti koji dođu i budu registrirani u BiH, u većem broju, iskazuju namjeru za azilom, a to je i period koji ostaju u BiH. Naravno, kasnije napuštaju Bosnu i Hercegovinu i kreću prema Europskoj uniji – kazao je za “Dnevni Puls” direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa.
balkanska ruta
Ono što je također isto kao i u prethodnim razdobljima je da tzv balkanskom rutom, a uglavnom migranti dolaze iz Grčke, Bugarske, Mađarske, preko Srbije, pa u Bosnu i Hercegovinu. U kampovima u Bosni i Hercegovini trenutno boravi oko 1.129 migranata. Ta se brojka kreće od 1.000 do 1.300. Prema riječima Lakete, najviše ih je zabilježeno na području Kantona Sarajevo.
– U KS ih trenutno ima 776, a na području Unsko-sanskog kantona 306. Treba napomenuti da je njihova starosna struktura, prema našoj analizi, od 19 do 35 godina, a ima ih još. migranata iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka, Bangladeša i Irana. Ne očekujemo da će se nešto promijeniti u odnosu na prethodnu godinu. Status migracije je još uvijek aktivan. Ove godine evidentirali smo više od 24 tisuće migranata pa ne očekujemo nikakve promjene. Vidjet ćemo kakva će biti politika Europske unije po tom pitanju. Vi znate da je EU usvojila određeni europski pakt koji će se baviti migracijama. Na snagu bi trebao stupiti 2026. godine.
Pratimo promjene migracijske politike. Mi kao Služba za poslove sa strancima radimo svoj posao u skladu sa zakonskim propisima, zajedno s drugim agencijama unutar BiH i mislim da BiH, bez obzira na neke izvještaje koji govore da nema određenog pomaka po pitanju migracija, je napravila određene pomake po pitanju preuzimanja kontrole nad migracijama u BiH i da učini ono što zakon nalaže, što ćemo činiti i ubuduće – istaknuo je Laketa.
Zahtjevi za azil
Na pitanje jesu li procedure složene kada je riječ o zahtjevima migranata za azil, Laketa odgovara da nisu, te ističe da migrant prilikom registracije i nakon uzimanja biometrijskih podataka izražava namjeru za azilom, nakon čega mu SPS izdaje potvrdu za azil i dužan je u roku od petnaest dana otići na daljnji postupak u Sektor za azil, odnosno Ministarstvo sigurnosti koje je nadležno za tu oblast.
Kako kaže Laketa, migranti zloupotrebljavaju zakonsku mogućnost, jer znaju koja su njihova prava, jer su migracije aktivne od 2018. godine.
– Na taj način zloupotrebljavaju mogućnost podnošenja zahtjeva za azil na 15 dana, borave u našim kampovima, malo se osvježe, smjeste i nastave prema Europskoj uniji – rekao je Laketa.
Međusobni sukobi
Kad su incidenti u pitanju, oni se uvijek događaju. No, policijske strukture u BiH i policijske agencije, zajedno s državnim agencijama SIPA-om, Graničnom policijom i Obavještajno-sigurnosnom agencijom, surađuju sa Službom za poslove sa strancima te nema većih ekscesa.
– Ono što je prisutno i zanimljivo jest da se to događa između samih migranata. Dakle, oni ulaze u određena područja, odnosno njihove teritorije, gdje postoji određeni sukob među njima i onda se dogodilo to što se dogodilo. Bez obzira na sve, to nije nešto što bi trebalo brinuti naše građane – kazao je Laketa.
