Narodno pozorište Republike Srpske planira u drugom dijelu sezone izvesti još tri premijere i jednu operu. Milan Bogdanović započeo je rad na predstavi “Arapska noć”. Prva provjera čitanja održana je 22. siječnja. Rezidentni redatelj Nikola Pejaković režirati će predstavu “Kuća”, a za kraj sezone Marko Misirača priprema predstavu “Majstori, majstori”.
Ovo je u razgovoru za Fenu otkrila ravnateljica Narodnog pozorišta Republike Srpske Dijana Grbić, koja podsjeća da su od početka ove, 95. kazališne sezone, izvedene tri premijere: predstave “Svabica”, ” Ni riba ni meso“ i „Razbijeni vrč“.
– I naš Simfonijski orkestar imao je uspješne koncerte različitog karaktera i opsega. Izdvojio bih koncert “Viva Mozart” koji je izveden u Banjoj Luci i Mostaru. Koncertni ciklus „Upoznavanja“ također je imao zavidnu posjećenost, a posebnu energiju s publikom smo razmijenili ljetos na tvrđavi Kastel, kada je naš Simfonijski orkestar s Jelenom Tomašević i Ivanom Bosiljčićem održao koncert „Simfonija za dvoje“, ističe Grbić.
Opera “Carmen – tragedija” izvedena krajem godine ponovno je izazvala veliko zanimanje publike pa je dvorana i ovoga puta bila puna, prisjeća se.
– Ove kazališne sezone publika na našoj sceni prati različite teme koje obrađujemo kroz predstave – od suvremenih društvenih problema do klasika u modernim interpretacijama. Fokusirani smo na međuljudske odnose, dileme suvremenog društva, identitet, ljubav, ali i društvenu kritiku. Neke od ovih tema smo već obradili – naglašava direktor Narodnog pozorišta RS.
Prva nacionalna opera
Kada je u pitanju rad Simfonijskog orkestra NP RS, u planu je izvođenje prve nacionalne opere – “Jazavac pred sudom” Vlade Miloševića prema tekstu Petra Kočića, u adaptaciji Ranka Risojevića. Projekt je to na kojem tek trebaju raditi pa će se više reći kada za to dođe vrijeme.
Na pitanje kako biraju repertoar za sezonu, odnosno da li je to odgovor na želje publike ili se prati određena umjetnička vizija, Grbić kaže da Narodno pozorište RS kao nacionalni teatar mora zadržati standarde struke, ali istovremeno ima zadatak producirati kvalitetne predstave koje će publika gledati.
– Ništa ne prepuštamo slučaju pa se odluke donose u suradnji s umjetničkim vijećem i umjetničkim ravnateljem. Sudeći po tome što su nam dvorane gotovo uvijek popunjene do posljednjeg mjesta, mislim da smo na dobrom putu – dodaje ona.
Ujedno, zadatak NP RS je njegovanje nove publike koja će se aktivno uključiti kroz teme koje postavljaju na pozornicu, kaže Grbić. Prateći programe NP RS, publika će, prema njenim riječima, dobiti širu sliku svijeta oko sebe i oni će sutra biti ti koji će ukazivati na probleme društvene zajednice i pokretati dobre priče u našem društvu.
– U dosadašnjem dijelu sezone bavili smo se temom odnosa i obaveza prema obitelji nauštrb osobne sreće, korupcijom u visokim vlastima, utjecajem tehnoloških promjena na pojedinca. Stoga je svaka od ovih tema, bez obzira na to što su tekstovi nastali prije 200 godina, jednako aktualna i danas – podsjeća Grbić.
Fest “Petar Kočić”
Narodno pozorište RS i ove će godine organizirati Teatar fest “Petar Kočić”, a kako kaže direktor, publiku očekuje bogat i raznovrstan program s predstavama iz regije.
-Tetar Fest “Petar Kočić” uvijek je donosio prestižne predstave i nagrađivane produkcije, ali i nove, eksperimentalne projekte koji istražuju granice teatra. Lipanj će Banja Luka biti u znaku kazališne umjetnosti, što je već tradicija duga 27 godina. Selektorica festivala je Nataša Ivančević, glumica našeg kazališta. Ovo je prilika da još jednom napomenemo da smo objavili poziv za prijavu, za uključivanje u selekcijski postupak. Kao i do sada, Tetar fest “Petar Kočić” imat će svoju temu koju smo postavili u odnosu na selekciju predstava – napominje ona.
Istovremeno, NP RS planira posjetiti nekoliko značajnih festivala u regionu.
– Očekujemo da će ove predstave biti prilika za predstavljanje rada NP RS, kao i za učenje iz iskustava drugih umjetničkih kolektiva. Također, nadamo se jačanju regionalne suradnje i otkrivanju novih trendova u kazalištu – ističe Grbić.
Ona ističe da je sve veći interes za gostovanje NP RS, kako u regionu, tako i šire.
– Prisjetit ću se aktivnosti iz prethodne sezone koje ilustriraju ovakav stav. Puno smo putovali, a posebno je bilo izazovno igrati na pozornici najstarijeg nacionalnog teatra u Rusiji, teatra “Aleksandrinsky”. Ovo je bila prva međunarodna turneja naše višestruko nagrađivane “Missice”. I više nego uspješno. Upravnici ovog teatra Aleksandar Malič i Nikita Kobeljev rekli su da su ovacije prava rijetkost u “Aleksandrinskom”, pogotovo što se predstava igra na srpskom jeziku – objašnjava ona.
Predstave su igrane iu Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Austriji, a direktorica Narodnog pozorišta RS ističe da je ponosna i na rad Simfonijskog orkestra koji je plijenio pažnju na matičnoj sceni, ali iu Novom. Sad, Subotica, Mostar…
– Tu su i koprodukcije predstava s kazalištima iz regije, uspješno smo realizirali Festival “Naši dani”, a kruna sezone bio je 26. Teatar fest “Petar Kočić”. Puno je toga još iza nas, a ovo su svakako projekti koji su dali zamah novoj sezoni – podsjeća ona.
Međunarodne suradnje i koprodukcije su, kako ističe, važan dio strategije Narodnog pozorišta RS jer koprodukcije omogućavaju umjetnicima da zajednički realiziraju projekte koji prevazilaze mogućnosti pojedinih institucija. NPRS ima jako dobru saradnju sa Narodnim pozorištem u Beogradu, oslanjaju se jedni na druge.
– Ima i drugih kazališnih kuća s kojima imamo zajednička gostovanja ili festivale. Ovdje bih istaknuo i razvoj kazališne djelatnosti u našim okvirima. S tim u vezi, krajem prošle godine organizirali smo sastanak s predstavnicima institucionalnih kazališnih kuća u RS. Umrežavanje, razmjena iskustava, programi samo su dio zajedničkih planova, a sve u cilju razvoja kazališne umjetnosti na našim prostorima – kaže Grbić.
Glumci
Kada je u pitanju glumački kadar u NP RS, koji je talentovan i požrtvovan, prema riječima direktora, postoji potreba da se tim proširi i obogati.
– Banja Luka je sveučilišni grad, naša Akademija umjetnosti je iznjedrila kvalitetne umjetnike koji su danas nosioci kulturne scene. Tako su vrata Narodnog pozorišta RS širom otvorena studentima, a neki od njih uveliko rade na našoj sceni, poput Branislava Aleksića, Ilije Ivanovića, Tare Jovanić, Ane Vinčić, Anđele Rakočević. Ponosan sam na njih – naglašava Grbić.
Uz glumački ansambl izazovi su i s drugim profesijama ključnim za funkcioniranje kazališta.
-Tehničko osoblje, kostimografi, scenografi, kao i druge ključne pozicije, suočavaju se s izazovima u smislu resursa i vremena. Ipak, kroz timski rad i veliku predanost svih članova tima, uspijevamo osigurati visoku razinu kvalitete na svim poljima. Pojavila su se i neka nova zanimanja koja zakon još ne poznaje i na tome moramo raditi – objašnjava Grbić.
Zato je raduje što Ministarstvo prosvjete i kulture RS planira izmjene i dopune Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, gdje se moraju prepoznati nova zanimanja koja su neophodna u ustanovama kulture, a postoje u okruženju.
– Neki od njih se već školuju na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci, a neki tek treba da se razvijaju. Imamo problema sa zapošljavanjem jer nema dovoljno radnih mjesta, a proizvodnja se razvija. Ako želimo, a želimo da Simfonijski orkestar preraste u organizacijsku jedinicu Opere, onda moramo povećati broj zaposlenih u orkestru, a s tim u vezi nadam se da će taj broj s godinama rasti – napominje Grbić.
Izazovi
Najveći izazovi Narodnog pozorišta RS su finansijski i infrastrukturni.
-Potrebna su značajna ulaganja u modernizaciju prostora i tehnološke opreme. Također, izazov je stalna potreba za pronalaženjem novih izvora financiranja i suradnje s partnerima iz drugih sektora kulture i industrije. Iako surađujemo s našim resornim ministarstvom, uvijek je potrebno pronaći nove modele za provedbu pojedinih programa – naglašava Grbić.
Izdvaja primjer iz prošle godine – zadovoljni su obnovom Velike scene, zahvalni su Vladi RS koja je zajedno s gospodarstvenicima pomogla sanaciju koja nije urađena od 1972. godine. iskoristili su priliku da u sklopu toga rekonstruiraju orkestarsku jamu, za bolje uvjete rada Simfonijskog orkestra, te su obnovili dio rasvjete.
– To je primjer dobre prakse poluga vlasti i društveno odgovornih pojedinaca i kompanija – kaže direktor NP RS.
Usklađivanje financija i umjetnosti je izazov, ali to je dio koji je, prema njezinim riječima, jednako važan kao i umjetnički sektor.
– Upravljanje proračunom, vodeći računa o održivosti i kreativnom izražavanju, nije lak zadatak. NP RS je republička institucija, naše resorno ministarstvo je Ministarstvo prosvjete i kulture RS, ali pozorišna kuća mora stvarati i razna poslovna partnerstva i imati prijatelje pozorišta. U našem projektu “Kazalište za sve” podržala nas je banka te smo na taj način omogućili slijepim i slabovidnim osobama, te osobama oštećena sluha gledanje naših predstava, a označili smo i mjesta rezervirana za osobe u invalidskim kolicima – podsjeća ona.
Nemaju problema s prodajom karata.
– Ovdje bih istaknuo važnost održavanja ravnoteže između ostvarivanja prihoda i očuvanja umjetničke slobode i kvalitete izvedbi – posebno ističe Grbić.
Podrška lokalne zajednice
Potpora lokalne zajednice kazalištu prošle godine bila je, kaže Grbić, doista skromna. On smatra da najveća kazališna kuća zaslužuje mnogo više pažnje i više sredstava iz budžeta Grada Banja Luka.
S druge strane, zadovoljna je financijskom potporom koju je predsjednik Republike Srbije najavio prilikom posjete Narodnom pozorištu, a koja će velikim dijelom biti usmjerena na obnovu zgrade i tehničkih kapaciteta.
– Dobro je i što se otvaraju nova kazališta, sada ih je četiri do pet u našoj neposrednoj blizini, što iziskuje dodatna ulaganja svih razina vlasti. Imamo velike planove, ali se ponašamo oprezno i odgovorno, idemo korak po korak kako bismo ostvarili zacrtane ciljeve – zaključuje direktor NP RS.
