Prije deset godina na glavnom mostu preko rijeke Ibar između sjeverne i južne Mitrovice na Kosovu izgrađen je Park mira. Most je opremljen za pješake, ali ne i za cestovni promet, što je pothvat koji vlasti u Prištini žele ostvariti ovog ljeta.
Betonske barikade
Park mira izgrađen je dan nakon uklanjanja betonskih barikada sa sjeverne strane mosta koje su 2011. godine podigli Srbi koji su se protivili prisutnosti prištinskih institucija na sjeveru Kosova, nakon što je kosovska policija preuzela kontrolu nad prijelazima Jarinje i Brnjak. .
Odluku o izgradnji parka donio je, kako je rekao, tadašnji gradonačelnik Sjeverne Mitrovice Goran Rakić u koordinaciji s Vladom Srbije. Iako je Rakić rekao da se na ovaj način pruža ruka susjedima Albancima, izgradnja Parka mira nije naišla na odobravanje kod Albanaca iz južnog dijela grada.
Četiri dana nakon postavljanja žardinjera sa zelenilom, ispred mosta u Južnoj Mitrovici održan je prosvjed Albanaca pod nazivom “Ili vi ili mi”. Prosvjed je prerastao u nerede u kojima je ozlijeđeno oko 20 ljudi. Skupina prosvjednika pokušavala je prijeći most u sjeverni dio grada, pripadnici Kosovske policije i KFOR-a u jednom su trenutku bili zasuti kamenjem, na što su uzvratili suzavcem i šok bombama.
Park je preživio dvije godine, a uklonjen je zbog revitalizacije mosta, dogovorene u okviru dijaloga u Bruxellesu.
Što se tiče funkcije mosta, stavovi Srba i Albanaca se i danas razlikuju.
Član predsjedništva Srpske liste Nemanja Biševac kaže za Kosovo Online da je Park mira bio uspješan projekt.
Simbol otpora
– Sjećam se cijelog događaja tog dana, bio sam prisutan. Dan-dva ranije uklonjene su barikade koje su Srbi podigli kao simbol otpora 2011. godine. Park mira bio je još jedan simbol otpora i način obrane sjevernog dijela Kosova – kaže Biševac.
S distance od deset godina, Biševac kaže da je ovaj park pridonio sprječavanju masovnog iseljavanja Srba sa sjevera.
Zamjenik predsjednika Skupštine općine Sjeverna Mitrovica Skender Sadiku ima sasvim drugačije mišljenje o bivšem Parku mira i otvaranju mosta za promet.
– Postaviti cvijeće nasred mosta bila je najveća glupost. Ovaj most bi trebao biti normalan, kao i svaki drugi na svijetu, da okuplja ljude, a ne da se prave instalacije, kojekakve gluposti, u ime parka i u ime mira. Ne zaboravimo na ovu desetu obljetnicu da u Mitrovici nije bilo etničkih problema, što je dobro. Sada smo definitivno bliži normalnosti nego ludostima koje smo ovdje doživjeli – kaže Sadiku.
On smatra da je pravi trenutak za otvaranje mosta između južne i sjeverne Mitrovice, kao i da do njihovog razgraničenja treba doći što prije, kako bi se, kako kaže, unaprijedio ekonomski razvoj i postigla normalizacija.
